Prvi osvrt i dodatak panel raspravi 47. ZKD foruma:
Je li čitanje cringe?
Embedded Files
O prostoru knjižnice kao važnom čimbeniku u procesu odrastanja čitača tinejdžera
Na poticaj sudionica panela, kao i publike, raspravom je na početku dominirala maturantica Škole za modu i dizajn, jer smo svi htjeli čuti razmišljanje "iz prve ruke" o tome kako potaknuti čitanje kod njezinih vršnjaka, kao i kod mlađih tinejdžera, s naglaskom na prostor knjižnice koji je jako važan u tom procesu.
Tinejdžerska promišljanja o adekvatnom knjižničnom prostoru i atmosferi
Tinejdžeri se "ježe" od dijeljenja prostora s djecom. To im je potpuno neprihvatljivo, pa se predlažu odvojeni prostori, po mogućnosti na suprotnim stranama knjižnice, a ako su blizu, onda dobro zvučno izolirani. Ako knjižnica ne može osigurati poseban prostor (najčešće ne može) ili barem blindirani izdvojeni kutak na Odjelu za djecu i mlade (do kojeg bi tinejdžeri stizali po mogućnosti podzemnim tunelom), onda cijela stvar otpada – sorry! Isto vrijedi i za natpise, apsolutno i pod hitno maknuti natpis Odjel za djecu i mlade - tinejdžerski prostor ne treba nikakav natpis – to je creepy!
Ukratko, pustite tinejdžere da uđu u knjižnicu, po mogućnosti, na poseban ulaz kako ne bi morali pozdravljati i trpjeti neke creepy poglede, upite, i što ti ja znam... Ako nema posebnog ulaza, a najčešće nema, onda bi trebalo iskopati podzemne tunele od samog ulaza u knjižnicu!
Promišljanja iz knjižničarske prakse
Slažem se da bi bilo dobro, odnosno idealno kad bi se mogli odvojiti prostori za djecu i tinejdžere. Slažem se da bi tinejdžeri barem trebali imati zaseban kutak, ali to je u velikom broju starih i neadekvatnih prostora knjižnica naprosto nemoguće. Svakako bi se trebali usvojiti dobri prijedlozi za sve buduće knjižnične prostore ili one stare, koji bi se mogli prilagoditi nekim izrečenim savjetima. Puno se spominjala i kava, čaj, ugodne fotelje, zidovi obojeni u vedre boje, prostor za opuštanje, čitanje, druženje ili razgovor s prijateljima.
Zaključci o potrebi zasebnog prostora za tinejdžere u javnoj knjižnici
1. Potreba za zasebnim prostorom za tinejdžere
Analiza stavova tinejdžera jasno ukazuje na izraženu potrebu za prostornim razdvajanjem od dječjih odjela. Dijeljenje prostora s djecom kod tinejdžera izaziva osjećaj nelagode, nepripadnosti i odbijanja, što rezultira smanjenom motivacijom za boravak u knjižnici. Tinejdžeri se nalaze u specifičnoj razvojnoj fazi u kojoj snažno naglašavaju potrebu za autonomijom, privatnošću i identitetskim odvajanjem od dječjeg okruženja. Neadekvatno prostorno rješenje u tom smislu može u potpunosti obeshrabriti pokušaje uključivanja tinejdžera u knjižnične programe.
2. Utjecaj adekvatnog prostora na posjet tinejdžera
Postojanje jasno prepoznatljivog, ali nenametljivo označenog prostora namijenjenog tinejdžerima ima izravan utjecaj na njihovu spremnost korištenja knjižnice. Prostor koji im omogućuje osjećaj sigurnosti, privatnosti i pripadnosti potiče redovitije dolaske, dulji boravak i aktivnije sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima. Suprotno tome, prostori koji su percipirani kao „dječji“ ili institucionalno obilježeni djeluju odbojno i dodatno smanjuju interes tinejdžera za posjet knjižnici.
3. Atmosfera kao ključni čimbenik privlačenja tinejdžera
Osim fizičkog razdvajanja, iznimno je važna i atmosfera prostora. Ugodan, opušten i suvremeno uređen ambijent s udobnim namještajem, toplim bojama i mogućnošću neformalnog druženja značajno pridonosi pozitivnoj percepciji knjižnice među tinejdžerima. Takav prostor knjižnicu transformira iz mjesta obveze u mjesto dobrovoljnog boravka, čime se povećava vjerojatnost kako će tinejdžeri knjižnicu doživjeti kao relevantan dio svog svakodnevnog života.
4. Utjecaj adekvatnog prostora na poticanje čitanja
Adekvatno osmišljen tinejdžerski prostor ne potiče čitanje isključivo kroz formalne programe, već prvenstveno kroz stvaranje okruženja u kojem je čitanje prihvaćeno kao prirodna i društveno poželjna aktivnost. Kada tinejdžeri imaju prostor u kojem se mogu opustiti, birati građu prema vlastitim interesima i boraviti bez pritiska, veća je vjerojatnost da će spontano posegnuti za knjigom. Čitanje se u tom kontekstu povezuje s ugodom, slobodom izbora i socijalnom interakcijom, a ne s obvezom ili školskim zadatkom.
5. Dugoročni učinci na odnos tinejdžera prema knjižnici
Ulaganje u zaseban i adekvatno uređen prostor za tinejdžere ima dugoročne pozitivne učinke na razvoj čitateljskih navika i na formiranje trajnog odnosa prema knjižnici. Kod tinejdžera koji knjižnicu doživljavaju kao prostor koji poštuje njihove potrebe i identitet, postoji veća vjerojatnost da će ostati aktivni korisnici i u odrasloj dobi. Time se knjižnica pozicionira ne samo kao mjesto posudbe građe, već kao relevantan društveni i kulturni prostor za mlade.
Važna napomena:
Maturantica je posebno istaknula i dobronamjerno zamolila da knjižničari, odnosno, općenito stariji ljudi, a posebno stariji knjižničari (knjižnisauri) ne pokušavaju nikad, ali baš nikad, govoriti njihovim slengom – jer to je izrazito cringe! ZKD
Google Sites
Report abuse