Jednom dijelu populacije gluhih i nagluhih osoba vokabular je vrlo oskudan, a ni kulturni programi dosad nisu bili prilagođeni gluhim i nagluhim osobama. Zamislite da ste, npr. na promociji neke knjige ili na književnom susretu u knjižnici i po licima vidite da je razgovor živahan i zanimljiv, možda i duhovit, a vi ne možete ništa od toga pratiti. Isto vrijedi i za kazalište ili za stručno vođenje po izložbama i dr. Zbog toga se gubi motivacija za konzumaciju kulturnih sadržaja, što rezultira dodatnom izolacijom od društva.

Pokretanje prvog programa kulturnih sadržaja vezanih uz čitanje za gluhe i nagluhe poklopilo se s kampanjom poticanja čitanja. Iz vlastitog iskustva znala sam da je za gluhe i nagluhe osobe čitanje čak mnogo važnije nego za one koji čuju. Stoga sam u suradnji s Udrugom (na)gluhih osoba Videatur pokrenula čitateljski klub Književni klub. Krenuli smo u ljeto 2020. godine.

Da bismo što kvalitetnije uspostavili čitateljski klub i da bi sadržaji bili zanimljivi različitim osobama koje klub okuplja, provela sam istraživanje ukusa prijavljenih sudionika, nastojeći doći do nekih smjernica koju vrstu literature birati te sam kao voditeljica sugerirala naslov knjige koju je trebalo pročitati. Pritom je trebalo paziti i na to da naslovi budu dostupni i u knjižnicama. Na sastancima smo uspostavili okvirnu strukturu: u raspravi o pročitanim knjigama polazimo od općih dojmova i glavne teme, a onda razgovor sužavamo prema analizi pojedinih aspekata koji su izazvali posebnu reakciju.

Sljedeći je korak u radu kluba bio formiranje malog knjižničnog kutka. Police u prostorijama kluba popunjene su knjigama ciljano nabavljenima za klub. Uz to i sami članovi doniraju svoje knjige te se tako knjižnični kutak nadopunjava. Pozitivan učinak našega kluba vidi se i u tome što sada članovi rado posuđuju iz toga malog fonda i čitaju i ono što nije u planu za zajednički sastanak.

Naši su sastanci iznjedrili potrebu za dodatnim aktivnostima koje su posredno vezane uz čitanje i knjigu. Primjerice, u siječnju 2022. godine posjetili smo izložbu Predmet: Hrvatski u Klovićevim dvorima uz vodstvo jedne od autorica izložbe Lahorke Plejić Poje. U Noći knjige bili smo u Knjižnici S. S. Kranjčevića u Zagrebu na književnom susretu s književnicom Julijanom Matanović, a razgovor smo pratili uz pomoć nove asistivne tehnologije o kojoj ću još nešto poslije pisati. U svibnju 2022. bili smo u NSK-u na književnom susretu s norveškim piscem hitova Joom Nesbøom.

S obzirom na to da je program čitateljskog kluba izazvao veliko zanimanje za čitanje i bolje upoznavanje hrvatske književnosti i bliskih sadržaja nedostupnih gluhima i nagluhima, osmislila sam i drugi program. Realiziran je u suradnji s Udrugom Videatur pod nazivom Putevima hrvatskih književnika. Taj je program prijavljen na natječaj Ministarstva kulture i medija, koje ga je prepoznalo kao vrijedan iskorak te smo dobili financijsku potporu.

Provedbu programa počeli smo izložbom O životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže. Sljedeća je aktivnost bio posjet Memorijalnom centru Marije Jurić Zagorke. Uslijedile su tri ture s Gornjogradskim coprnicama: Iz Zagorkina pera, Tajanstvene priče, Gornjogradske coprnice. Ostvarili smo i dvije ture s Kućom Šenoa: Zlatarovo zlato, Vazda moj Zagreb. Uslijedila je i dvodijelna Književna šetnja u kojoj smo obišli spomenike hrvatskih književnika, a vodila ju je nagluha kroatistica Katarina Jurilj. Na kraju svakog dijela te ture imali smo kviz i nagradne igre kojima se provjerilo što smo naučili, što je bilo i zabavno i stimulativno.

Program smo nastavili izletom u Ozalj i okolicu, potaknuti i njegovom književnom baštinom i bogatom poviješću, kao i time što je uz Ozalj vezana gluha slikarica Slava Raškaj. U sklopu tog programa izradili smo i letak o adekvatnoj terminologiji vezanoj uz gluhe i nagluhe osobe i o načinima komunikacije s njima.