Orašar - od knjige do baleta
Embedded Files
Sandra Domijan Radujković
sandra.domijan.radujkovic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Marina Držića
U izlozima Knjižnice Marina Držića 2023. je godine, u božićno vrijeme, u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, postavljena izložba fotografija baleta Orašar. Balet Orašar nezaobilazna je tema božićnog razdoblja, najuže povezana s dječjim svijetom odrastanja, mašte i snova. Posljednjih godina orašari su postali apsolutni hit kod uređenja interijera za Božić i blagdane. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, balet se tradicionalno prikazuje od Badnjaka, a traje i u siječnju. Fotografije raznih izvedbi baleta Orašar dobivene su iz arhive Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. S obzirom na veliki interes i oduševljenje naših korisnika, kao i stanovnika lokalne zajednice koji su nas svakodnevno ispitivali o detaljima izložbe, zamolili su nas da im poklonimo plakate nakon završetka izložbe. Zanimali su se za detalje suradnje, pa je odlučeno da se i 2024. godine ponovi tema Orašara u božićno vrijeme i tijekom siječnja.
Nakon kratkog promišljanja, tema izložbe 2024. godine ostala je ista, ali realizacija ponešto drugačija. Dogovorena je suradnja s našim proslavljenim koreografom i scenografom Nevenom Mihićem. Postavljena je izložba, Orašar - kostimografske skice. To je likovna izložba skica kostima baleta Orašar, izvedenog u Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek. Koreografiju i režiju te vedre glazbeno-scenske priče, bez koje je nezamislivo iščekivanje Božića, potpisuje naš istaknuti koreograf Dinko Bogdanić. Neven Mihić je osmislio kostime i scenografiju, te time obilježio 10 godina svog umjetničkog rada.
Ovaj rođeni Osječanin posljednjih godina živi i radi u Dubaiju, gdje na Američkom sveučilištu u Dubaiju (American University in the Emirates) kao docent predaje na odjelu za modni dizajn. U sedam akademskih godina predavao je trinaest različitih kolegija iz područja mode, te je producirao mnoge modne revije i natjecanja sa studentima mode. Karijeru je započeo kao plesač u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, plešući četiri godine u mnogim poznatim operama, mjuziklima i dramama. Nakon završene Škole za tekstil, dizajn i primijenjenu umjetnost u Osijeku, odlazi u Zagreb, gdje je diplomirao kostim na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Nakon diplome priredio je šest značajnih samostalnih izložbi kostimografije i scenografije. Sljedećih dvanaest godina Neven je dizajnirao kostime za više od trideset kazališnih predstava, te surađivao s kazalištima različitih repertoarnih politika i formata, od velikih nacionalnih kazališnih kuća do neformalnih društava. Predstave su se sastojale od sljedećih žanrova: opere, operete, baleta i drame.
O kostimima za predstavu kaže:
"Kostimograf mora sudjelovati na probama, razgovarati s izvođačima, pogotovo ako radite balet, morate vidjeti koreografiju i pokret na osnovu čega osmišljavate kostime. Ponekad vam koreografija može diktirati kostimografiju. Čar ovog posla je vidjeti da se vaše djelo kreće na sceni, i to često, jer predstava ponekad živi i traje godinama, dok modna revija traje doslovno i samo deset minuta. Zato je kostimografija, umjetnost i kategorija za sebe. Potrebno je razumjeti kazalište i poznavati glazbena djela. Pritom mislim na kostimografe koji često dobivaju prilike raditi, primjerice, operu. Oni moraju biti upoznati s kompleksnim glazbeno-scenskim djelom. Također je nužno voljeti ljude, biti timski igrač, brz, praktičan i prilagodljiv u svakoj situaciji."
Nakon ponovnog oduševljenja i interesa naših korisnika, izazov nam je osmisliti novu božićnu bajku, iste tematike na sasvim nov način!
Zanimljivosti o Orašaru
Orašar je drveni lutak nastao u 17. st u Njemačkoj, gdje je prvotno služio kao drobilica za orahe. Izvorno je povezan s njemačkom božićnom tradicijom, simbolizirajući sreću, koja tjera zle duhove, te štiti obitelj zbog čega se figura orašara često darovala djeci za Božić. Koristili su se tijekom svečanih ručkova i večera, i to za desert. Naime, deserti su tada u 13. stoljeću, obično uključivali grickanje lješnjaka i oraha, a za njihovo razbijanje trebala je naprava baš poput orašara. Kako su se lješnjaci i orasi skupljali u jesen, tradicionalno su se jeli tijekom zimskih mjeseci, a samim time orašar se počeo povezivati s blagdanima.
Orašar i kralj miševa, priča je iz davne 1816. godine, kada ju je napisao Ernest Theodor Amadeus Hoffman. Do danas su objavljene brojne adaptacije. Baletna izvedba ove priče praizvedena je 1898. godine, kada ju je ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski preoblikovao u božićni balet, koji se izvodi diljem svijeta kao jedno od najljepših djela baletne umjetnosti.
Baletnu bajku Orašar, nastalu prema njemačkoj priči za djecu Orašar i kralj miševa, obožavaju djeca različite dobi i ona je neizostavan dio svake adventske čarolije u svim dijelovima zemaljske kugle. Jedno od najljepših djela klasične baletne umjetnosti vodi svoje obožavatelje kroz božićni svijet raskoši, šarenila, veselja, mašte, prinčeva i vila, te nezaobilaznih slatkiša, prateći pustolovine djevojčice Klare, koja od svojeg ujaka na Badnjak dobiva neobičan dar, drobilicu za orahe u obliku drvenoga lutka. Klara obožava i svojeg ujaka, poznatog po izvođenju najrazličitijih čarolija, kao i njegov nesvakidašnji dar. Kad u ponoć Orašar oživi uz malu čarobnjakovu pomoć, on povede Klaru u čudesan svijet prepun najrazličitijih zanimljivih likova, koji se s neobičnom pažnjom posvećuju presretnoj djevojčici.
Balet je vrlo izražajan i profinjen oblik plesa, koji je nastao na dvorovima renesansne Italije u 15. stoljeću. Tijekom stoljeća razvio se u složenu i zadivljujuću umjetničku formu, koja kombinira glazbu, pokret i pripovijedanje kako bi stvorio jedinstveno i snažno kazališno iskustvo. Ovaj ples je postao jedan od najutjecajnijih i najraširenijih plesnih stilova u svijetu s bogatom poviješću i predanom zajednicom izvođača, koreografa i entuzijasta. ZKD
Google Sites
Report abuse