Zašto čitati Marteka
Zašto čitati Marteka
Onaj tko bi čitao pjesme Majakovskog, Éluarda, Rimbauda ili Larkina, taj je ojačao taman do osjećaja individualnosti i slobode. Nagovarao sam i uvijek ću nagovarati na čitanje, ono daje toliko dragocjen prostor za mišljenje.
Vlado Martek
Ovogodišnji dobitnik Nagrade Grada Zagreba, Vlado Martek, pjesnik, konceptualni umjetnik, slikar i esejist, izlagao je u Knjižnici Božidara Adžije, Knjižnice grada Zagreba, od 15. svibnja do 15. lipnja 2024. godine. Na izložbi se moglo vidjeti pet cjelina Martekova književnog stvaralaštva i to klasične knjige, inscenirane knjige, umjetničke knjige, liromape i poetske objekte. Naglasak je bio na Martekovim samizdatima iz njegove privatne zbirke.
Kao književnik i filozof, Vlado Martek rano se priključuje Grupi šestorice autora (1975.) te postaje i razvija buntovni, kritički, ali i duhovni sloj kroz koji progovara o politici, umjetnosti, a na kraju i sebi samome. U početku se bavio vizualnom i konkretnom poezijom (predpoezija), a od sredine sedamdesetih konceptualizmom i akcionizmom, umjetničkim knjigama te samostalno objavljenim i samostalno distribuiranim tiskanim izdanjima (samizdati, letci, plakati, razglednice). Od početka osamdesetih bavi se slikarstvom, kiparstvom, grafikom, land artom. Sudjelovao je na brojnim velikim izložbama poput: Nova umjetnička praksa 1966-1978. (GSU, 1978.) i Zeichen im Fluss (Beč, 1990.). Vlado Martek danas je jedan od najvažnijih predstavnika postkonceptualne umjetnosti.
Piše tekstove o poeziji i kritike o likovnim praksama. S ponosom možemo reći da je Martek i knjižničar i kolega s uspješnim stažem u Knjižnici Dubrava, Knjižnice grada Zagreba. U posljednje vrijeme vratio se projektima u duhu konceptualizma i bavi se fotografijom kao konceptualnom formom.
Martekov rad zasnovan je na vizualizaciji poezije, odnosno parolama, pisanoj ili čitanoj riječi, promicanju umjetnika, književnika i filozofa poput Maljeviča, Spinoze i Kafke, a svoje stvaralaštvo formira kao ručno izrađene dijagrame, crteže, asemblaže, agitacije, postere i performanse.
Martek je poznat kao pjesnik koji njeguje poziciju marginalnosti i rijetko istupa u javnosti, stihove nikada ne čita javno, jer to smatra odviše konvencionalnim. Ipak, 15. svibnja 2024. u Knjižnici Božidara Adžije održana je tribina posvećena stvaralaštvu Vlade Marteka, čije je gostovanje bila zapravo rijetka prilika da publika čuje što sam autor kaže o svojoj poeziji i položaju u umjetnosti.
Kao teoretičar, kreator i kritičar, Vlado Martek objedinjuje sve sfere ljudskog djelovanja. Progovara o politici, uspoređuje nekadašnja vremena sa sadašnjim, simultano fizički svijet podređuje i nadređuje svijetu simbola, a istovremeno se stalno fokusira i vraća poeziji, što je potvrdila ova tribina popraćena izložbom. ZKD