„Zagreb − nektar-bar“ – prikaz marljivog pčelinjeg svijeta grada Zagreba
Izložba fotografija Gordane Hegić
„Među svim od Boga stvorenim stvarima i životinjama, niti jedna čovjeku nije toliko korisna i vrijedna, niti jedna ne traži tako malo brige, hrane ili troškova koliko pčela.“
Potpuni nauk o pčelarstvu, Anton Janša
U rascvjetanom svibnju izložbom fotografija „Zagreb − nektar-bar“, koja je u Knjižnici Savica bila postavljena od 2. svibnja do 3. lipnja, na poseban način povezali smo i obilježili dva važna proljetna datuma: Svjetski dan pčela (20. svibnja) i Dan grada Zagreba (31. svibnja).
Svjetski dan pčela, na inicijativu Republike Slovenije, proglasili su Ujedinjeni narodi 2017. godine kako bi se povećalo razumijevanje i svijest o važnosti pčela. Datum 20. svibnja odabran je u spomen na rođenje Antona Janše (1734. – 1773.), pionira modernog pčelarstva.
Autorica izložbe, Gordana Hegić, doktorica je znanosti iz područja pčelarstva te certificirana apiterapeutkinja, a svoje dvije velike ljubavi – pčele i Zagreb − vješto je povezala bilježeći svojom kamerom susrete naših marljivih i dragocjenih letećih „sugrađana“ s raznobojnim cvjetnim nasadima i raspupalim drvećem razasutima po zelenim površinama Zagreba.
U šetnjama ozelenjelim gradom autorica je fotografskim okom zabilježila mnoge poznate zagrebačke predjele, građevine i znamenitosti, poput Bundeka, parka Zrinjevac, Botaničkoga vrta, Hrvatskoga narodnog kazališta, parka Maksimir, no svaka je fotografija postavljena tako da se naglasak stavlja na prirodni zeleno-cvjetni obrub ili obrub od stabala koji na fotografijama uokviruje odabrane središnje gradske motive/objekte pokazujući tako, i u oblicima i u bojama, sklad umjetn(ičk)og i
prirodnog − zgrada i spomenika s njihovim pomno njegovanim okolišem.
Motivi ove izložbe ipak nisu samo umjetničke, nego i naglašeno edukativne prirode jer se unutar lijepih i oku ugodnih prizora bujnog zagrebačkog svibanjskog zelenila, rascvjetanih nasada, raspupalog drveća složenog u pravilne drvorede i cvijećem posutih tratina na pojedinim fotografijama jasno ističu dinamični žutosmeđi obrisi naših vrijednih letećih „sugrađana“ – pčela.
Ono što naše laičko oko vidi kao lijepu, dekorativnu, ali za nas ljude uobičajenu proljetnu razglednicu sa zagrebačkim motivima te dobrodošlu simfoniju buđenja prirode, u kojoj i ljudska duša nalazi osvježenje i radost novoga početka nakon dugih sivih zimskih mjeseci, autorica vidi kao važne površine medonosnog i peludonosnog bilja te drvorede medonosnih stabala (lipa, kesten) čija je prirodna funkcija osiguravanje hrane i kvalitetnog života pčela u gradu.
Upravo to bogatstvo biljnog pokrova Zagreb čini velikim, bogatim i šarenim „nektar-barom“ pogodnim za život pčela i ostalih oprašivača. Zauzvrat, gradske pčele doprinose kvaliteti zraka u gradu umivajući gradsko zelenilo. No nije dovoljno samo saditi biljke; potrebno je osigurati dostatno i kvalitetno navodnjavanje zelenih površina kako bi se nektar, neophodan za opstanak pčela, stvarao i u sušnim periodima.
Gordana Hegić doktorirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za pčelarstvo, na temu meda od metvice. Više od deset godina članica je povjerenstva za ocjenjivanje meda u Hrvatskoj. Predsjednica je Hrvatskog apiterapijskog društva, koje se osim promocijom apiterapije bavi i apipedagogijom te razvojem apikulture, članica i predavačica na edukacijama srpskog udruženja za apiterapiju Api Med te počasna članica Prvog apiterapijskog društva Bosne i Hercegovine. Urednica je i koautorica priručnika „Pčelarstvo, apiterapija, apiturizam“ te
autorica slikovnice „Pčelice“, koja u stihovima opisuje pčelinje proizvode. U Sloveniji je na institutu Eneja pohađala edukaciju o apipedagogiji i radu s najmlađima. Aktivno sudjeluje u edukaciji djece starije vrtićke i školske dobi, surađuje s osnovnim i srednjim školama, Knjižnicama grada Zagreba, domovima umirovljenika i svima zainteresiranima za pčele i pčelinje proizvode. Velika joj je želja da jednoga dana i Zagreb, poput Beograda i Ljubljane, dobije svoj urbani pčelinjak s nekoliko košnica barem za potrebe edukacije mladih naraštaja.
A o tome je sama autorica detaljnije napisala: „Izložba je nastala s ciljem senzibilizacije javnosti na naše gradske pčele, ali i promocije Zagreba kao grada koji je zelen i zdrav grad te prijatelj oprašivačima (pčelama, leptirima, bumbarima, solitarnim pčelama) i raznim drugim životinjama koje se hrane nektarom i peludom. Ovom izložbom želim potaknuti promjene u društvu, motivirati naše sugrađane na sadnju i pravilnu brigu (zalijevanje) medonosnog i peludonosnog bilja s ciljem očuvanja zagrebačkih oprašivača. S obzirom na to da je u cijelom svijetu urbano pčelarstvo prihvaćeno kao dio urbanih sredina (gradova), željela sam skrenuti pažnju na to da i u Zagrebu postoje pčele koje su stanovnici našega grada. Dokaz je to da je Zagreb zelen i čist grad, grad koji svojim stanovnicima osim lijepih cvjetnih površina osigurava i zdrav i čist okoliš, a pčele su svakako indikator takva stanja.“
Za otvorenje izložbe, održano 12. svibnja, autorica je, uz to što je održala kratko stručno predavanje o pčelama i njihovu doprinosu zelenijem i zdravijem životu grada i građana Zagreba, priredila pravu medenu gozbu: degustaciju klasičnih i raritetnih vrsta meda koje se proizvode u Hrvatskoj (meda od metvice, mandarine, lipe, kestena, bagrema...), meda u saću te ručno izrađenih medenih kolačića i paprenjaka.
Izložba je postavljena u okviru projekta „Zelena knjižnica za zeleni Zagreb“, koji se u Knjižnicama grada Zagreba provodi od 2017. godine. Galerija fotografija s izložbe može se razgledati na Facebook stranici Knjižnice Savica. ZKD