Prikaz stručnog skupa „Izgradnja kvalitetnih knjižničnih zbirki za djecu: knjižničar zna!"
Jagoda Ille
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Keti Krpan
Knjižnice grada Zagreba
Punoljetni, 18. stručni skup za dječje knjižničare održan je 24. ožujka 2023. godine u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Knjižnice Medveščak, Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež te Komisije za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu Hrvatskog knjižničarskog društva. U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu u Zagrebu okupilo se 69 sudionika, a 63 knjižničara iz različitih krajeva Hrvatske sudjelovalo je putem platforme Zoom.
Skupu je prisustvovalo i oko 30 studenata knjižničarstva koji su izlaganja pratili iz predavaonica u Zadru i Osijeku. Nakon pozdravnih riječi predstavnice Organizacijskog i Programskog odbora, predstavnice Ministarstva kulture i medija RH, predsjednice Hrvatskog knjižničarskog društva i voditeljice Gradske knjižnice slijedila su uvodna izlaganja. Prvom sesijom moderirala je predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, Ida Gašpar.
Prvo uvodno izlaganje održala je izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek pod nazivom Izgradnja i upravljanje zbirkama knjižnične građe za djecu. U izlaganju koje je pružilo teorijski pristup problemu istaknula je kako dječje knjižnice ostvaruju prava svakog djeteta na informaciju, funkcionalnu, digitalnu i medijsku pismenost, kulturni razvoj, razvoj vještina i navika čitanja te cjeloživotno učenje oblikujući knjižnične usluge i programe te izgrađujući zbirke. Knjižnične zbirke za djecu trebaju obuhvaćati raznovrsnu građu koja je u ravnoteži između onoga što korisnici žele i onoga što im je potrebno.
Iduće izlaganje održala je dr. sc. Alica Kolarić s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pod nazivom Kvalitetna zbirka za djecu – kako knjižničar zna? Autorica je govorila o izgradnji zbirki s aspekta praktičnog rada, usmjerivši se na kompetencije stručnih djelatnika, izradu smjernica te vrednovanje zbirke.
U prvom i drugom izlaganju u dva je dijela predstavljeno istraživanje koje su autorice provele među članovima IFLA-ine Sekcije za knjižnice za djecu i mlade.
Slijedilo je izlaganje dr. sc. Marije Ott Franolić pod nazivom Knjižnice kao idealno mjesto poticanja čitanja i otkrivanja pravih umjetničkih sadržaja za djecu i mlade. Naglasila je kako je na dječjim knjižnicama danas vrlo velika odgovornost zbog toga što trebaju privući što više djece i od njih stvarati cjeloživotne čitatelje. Kao osnovnu metodu prepoznaje ponudu pravih umjetničkih jezično, estetski i sadržajno stimulativnih izdanja, pa je izlaganje bilo popraćeno inspirativnim citatima te primjerima baš takve građe za djecu.
Nakon uvodnih izlaganja prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić predstavila je dugo očekivani novi Standard za školske knjižnice koji osnažuje školske knjižničare kao voditelje informacijskog, medijskog, komunikacijskog i kulturnog središta škole (definicija iz Standarda) i nudi im polazne parametre za vrednovanje programa, zbirki te samovrednovanje.
Prvo izlaganje sesije primjera dobre prakse koju je moderirala Morana Peranić iz Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež održale su Ana Sudarević (OŠ Dubovac) i dr. sc. Kristina Romić (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) pod nazivom Školske knjižnice u Hrvatskoj: koliko i što nabavljaju.
Predstavile su rezultate analize statističkih podataka unesenih u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica za sve vrste školskih knjižnica u RH u petogodišnjem razdoblju (2017. – 2021.). Između ostaloga, utvrđeno je da se u osnovnoškolskim i srednjoškolskim knjižnicama još uvijek najviše kupuju tiskane knjige, uglavnom lektira, što u najvećem postotku financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zatim su Ana Sudarević i dr. sc. Jasna Milički (OŠ Marija Bistrica) održale izlaganje Građa lagana za čitanje: novi izazovi za školske knjižničare. Predstavile su rezultate upitnika provedenoga među knjižničarima Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije o tome kako se zadovoljavaju potrebe specifične skupine korisnika školske knjižnice.
Nakon njih Ankica Karakaš Radošević (OŠ Đakovački Selci) u izlaganju naslovljenom Izgradnja učeničke zbirke na stranim jezicima u školskoj knjižnici predstavila je projekt za darovite učenike realiziran u suradnji knjižničara i profesora engleskoga jezika. Sljedeće su izlagačice bile Ivana Jakšić i Sonja Jurat (Gradska knjižnica Kaštela) koje su u izlaganju Praktični primjer zbirki u Dječjem odjelu Gradske knjižnice Kaštela: Zbirka građe lagane za čitanje i Zbirka građe edukativnih slikovnica predstavile zanimljive zbirke nastale kako bi zadovoljile trenutačne potrebe korisnika, pratile trendove te riješile dio problema pronalaženja građe.
Zatim su kolegice iz Gradske knjižnice Ante Kovačić iz Zaprešića Maja Jurenić, Margareta Matijević Kunst i Janja Severović održale izlaganje pod nazivom Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića Zaprešić: kako smo se mijenjali kroz godine. Tim izlaganjem predstavljena je bogata i raznovrsna zbirka Dječjeg odjela te načini na koje se određuje što će se nabaviti te kako se dodatno korisnicima, a i knjižničarima, olakšava snalaženje u fondu. Nakon toga knjižničarka Matea Žilić (Gradska knjižnica Slavonski Brod) u izlaganju naslovljenom Što i/ili tko diktira izgradnju fonda na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Slavonski Brod? naglasila je da je izgradnja fonda usko povezana s osnovnim ciljevima i zadaćama knjižnice, a praksu izgradnje zbirki pokazala je na primjeru projekata Putujemo Europom i Putujemo Hrvatskom. Zatim je Natalija Dragoja (Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica) održala informativno izlaganje pod nazivom Što ima novoga? Knjižničar zna!. Istaknula je kako Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice kao središnji dječji odjel mreže Knjižnica grada Zagreba nabavlja svu knjižnu građu dostupnu na tržištu namijenjenu djeci do 15 godina te odraslim korisnicima koji se bave djecom i mladima. Predstavila je trendove u produkciji knjiga za djecu i mlade zapažene proteklih godina na primjerima lijepe književnosti i popularne znanosti. Na kraju ove sesije predstavnica Ibis grafike predstavila je izdavački program za djecu i mlade, kao i važne tematske projekte i festivale koje organiziraju tijekom godine.
Skup je zaokružen kratkom raspravom koju je vodila dr. sc. Vesna Golubović, predsjednica HKD-ove Komisije za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, postavivši prisutnima poticajno pitanje: „Kako u praksi vrednujemo zbirke?“. Povratne informacije sudionika dovele su do formiranja zaključaka koji vode u smjeru izrade predloška za pisane smjernice za izgradnju zbirki u knjižnicama za djecu i mlade. Skup je snimljen i u cijelosti dostupan na YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba. ZKD