Središnja knjižnica Ukrajinaca i Rusina RH
Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH (SKRU) otvorena je 1995. godine u sklopu mreže Knjižnica grada Zagreba. SKRU je stručna ustanova koja djeluje po pravilima struke i radi u sustavu ustanova kulture Republike Hrvatske i grada Zagreba. Središnji fond smješten je u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a dio građe smješten je i može se posuđivati u narodnim knjižnicama u Vinkovcima, Lipovljanima, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Osijeku i Puli. Zbirka sadrži sve vrste građe: knjige, časopise, AV građu, društvene igre i sitni tisak. Sva nabavljena građa inventarizirana je i kompjuterski katalogizirana u sustavu KGZ „ZAKI“. Informacija o naslovima knjižnične građe koja se nalazi u SKRU-u može se dobiti putem elektronskog kataloga OPAC, koji se nalazi na web-stranici.
Obrada knjižnične građe radi se u skladu s načinom rada KGZ-a, a u suradnji s voditeljima Odjela KGZ-a, Gradske knjižnice. Posudba knjižnične građe u matičnoj jedinici provodi se preko posudbenog sustava Gradske knjižnice te putem međuknjižnične posudbe. Informacija o postupku međuknjižnične posudbe može se dobiti u narodnoj knjižnici grada gdje stanuje korisnik. Građa se nabavlja uglavnom u Ukrajini, jer u Hrvatskoj velik broj objavljenih monografskih i serijskih publikacija ima za cilj jačanje nacionalne svijesti i identiteta među pripadnicima manjine, ali ne zadovoljava potrebu korisnika za informacijama o suvremenom stanju u matičnoj zemlji, najnovijim i vrlo zanimljivim naslovima kojima raspolaže Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca. Za Rusine građa se nabavlja isključivo u Novom Sadu, jer Rusini u Hrvatskoj ne koriste istu varijantu jezika kao Rusini u Ukrajini.
Govoreći o knjižnici Ukrajinaca i Rusina, treba naglasiti povijesnu i kulturnu povezanost dviju zemalja, što predstavlja poseban izazov za knjižnicu kao sredstva za prezentaciju ukrajinske kulturne tradicije putem knjiga, časopisa, ilustriranih izdanja, videokaseta i glazbe na različitim nosačima zvuka. Posebna pozornost kod nabavne politike poklanja se specijalnim zbirkama, koje su od neprocjenjive važnosti čak i za ovako malu knjižnicu. Prvenstveno, tu je referentna zbirka te zbirka fotoalbuma koji predstavljaju gradove, županije i pokrajine matične zemlje. Takva zbirka daje lijep i slikovit pregled krajolika jedne države za one pripadnike manjine koji nikada nisu imali prilike posjetiti svoju pradomovinu, a zanimljiva je i za pripadnike većinskog stanovništva. Osim toga, tu su albumi s različitom tematikom – od stvaralaštva pojedinih slikara, kipara i arhitekata do ilustriranih biografija poznatih književnika, pjesnika i povijesnih osoba. Ove knjige često pronalaze svog čitatelja i izvan konkretne etničke grupe. Kultura jednoga naroda ne može se potpuno predstaviti bez prisustva još jedne posebne zbirke koja je u stanju prenijeti bit i ljepotu kulturnog naslijeđa i označiti identitet naroda, a za koju nije potrebno poznavanje jezika – zbirke muzikalija. Posebno mjesto u zbirci za etničku grupu zauzima građa koja pruža podatke o matičnoj zemlji s pozicije zemljopisa: geografske karte i atlasi, karte pojedinačnih gradova, kao i knjige s uputama za putovanje, koje sadrže podatke o cestama, hotelima, restoranima, kolodvorima, spomenicima arhitekture i drugim znamenitostima u zemlji. Te građe nema mnogo, ali ona je ipak zastupljena.
Sljedeći korak za Ukrajinsku knjižnicu predstavlja jedan od najvećih izazova uzimajući u obzir da su njezini korisnici malobrojni (u usporedbi s većinskim stanovništvom) i raseljeni po cijeloj državi. Taj je korak doći do čitatelja na svaki mogući način. Korištenje e-kataloga OPAC pokazalo se boljim rješenjem u usporedbi s papirnatom verzijom jer korisnici u cijeloj zemlji mogu dobiti informaciju. Međutim, to je učinkovito ako se radi o klasicima ukrajinske ili rusinske literature te naslovima izdanima u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir da korisnici uglavnom ne poznaju najnoviju knjižnu produkciju u matičnoj zemlji, voditeljica po mjeri nabave i obrade građe izrađuje BILTEN prinova u elektronskom obliku u PDF formatu, koji se nalazi na web-stranici Gradske knjižnice, a neke udruge izlažu ga na svojim web-stranicama ili omogućavaju poveznicu.
Posebna priča je organizacija informativne službe SKRU-a. Ovdje ključnu ulogu igra modul Projekta, prema kojemu središnja knjižnica smještena u narodnoj knjižnici i koristi njezinu infrastrukturu. Na takav način korisnici mogu posuditi građu izloženu u slobodnom pristupu, odnosno Glazbenom odjelu i u odsustvu voditelja. Dio fonda nije izložen u slobodnom pristupu Gradske knjižnice na adresi Starčevićev trg 6, Zagreb, već je smješten u spremištu. Korisnici mogu pronaći građu preko kataloga, a zatim zahtjev ostaviti dežurnom knjižničaru u slobodnom pristupu ili poslati voditelju na e-mail. Pripremljenu građu moguće je preuzeti nakon tri radna dana na pultu ili zatražiti putem međuknjižnične posudbe.
Uslijed agresije koju je Rusija izvršila na Ukrajinu, dio raseljenih Ukrajinaca došao je u Hrvatsku. Postojanje Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca bio je razlog što je ravnateljica KGZ-a, Višnja Cej, donijela odluku o besplatnom upisu izbjeglica iz Ukrajine. U tri ratna mjeseca tu je mogućnost iskoristilo nekoliko stotina Ukrajinaca, kojima je mogućnost čitanja na materinskom jeziku dobro došla kao svojevrsna „knjigoterapija“.
Knjižnica kao multifunkcionalni centar godišnje u skladu s opisom poslovanja ostvaruje četiri obvezna programa: tradicionalna godišnja izložba s ukrajinskom i rusinskom tematikom; književna ili glazbena večer posvećena stvaralaštvu klasika ili suvremenih pisaca; izložba u povodu Mjeseca hrvatske knjige u ciklusu „Rusini i Ukrajinci, naši sugrađani“ u skladu s tematikom manifestacije; priredba u povodu Dana SKRU-a, 9. prosinca.
Sve u svemu, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH već 26 godina uspješno ostvaruje svoj osnovni zadatak: iz godine u godinu povećava broj korisnika i broj ostvarenih programa te na takav način opravdava svoje postojanje i vrijednost modela koji je prije trideset godina zaživio u Hrvatskoj. ZKD