„Stripovi svima, a ne samo njima!”
– *stripizam u Knjižnici Marina Držića
Embedded Files
Stripovi u knjižnici, i to ne samo na dječjim odjelima, danas su općeprihvaćena pojava.
U neka davna vremena govorilo se da strip kvari djecu, da je obična razbibriga, da nema umjetničku vrijednost.
Međutim, unazad desetak i više godina strip se prestaje doživljavati kao zabava za djecu i mlade, on gubi svrhu zabave čitatelja koju je na početku imao, dapače, postaje dijelom visoke književnosti.
Strip je zbog svoje tematske, stilske i žanrovske raznolikosti privlačan mlađemu uzrastu, ali se i u odrasloj dobi zaljubljujemo u njega.
Danas je strip postao važan element u poticanju čitanja upravo zbog svojeg grafičkog elementa (građa koja može „navući“ čitatelja na čitanje klasičnih djela koja su adaptirana putem grafičkog romana), sredstvo koje koriste učitelji u školama da približe učenicima nastavni sadržaj, kao vrijedan alat pri učenju.
Strip se dugo nije smatrao dovoljno kvalitetnim da bi postao dio knjižnične građe, zbog nerazumijevanja njegove vrijednosti, formata koji se ne uklapa u postojeće književne forme i žanrove.
Ali i tu je došlo do preokreta. Stripovi su se s kioska preselili u knjižare i knjižnice, postali su dio knjižničnog fonda, njegov neizostavan element i rado čitan format za posudbu.
Knjižnica Marina Držića, Odjel za odrasle, posjeduje zbirku stripova koja trenutačno sadrži 1218 svezaka svih hrvatskih izdavača koji se bave izdavanjem stripova.
Uz popularne naslove i likove poput Alana Forda, Kena Parkera, Ripa Kirbya, Texa, Dylana Doga i Martyja Misteryja s kojima su ljubitelji stripa već upoznati, dostupni su mnogi naslovi iz produkcije europskog stripa, a zahvaljujući novim tendencijama u izdavaštvu i suvremeni klasici američkog stripa ovjenčani su brojnim nagradama.
Nabava stripova fokusirana je prije svega na njihov autorski i umjetnički potencijal pa zbirka sadržava mnoga vrijedna djela koja razvijaju vizualnu i verbalnu pismenost te ljubav prema čitanju. Među knjižničnim korisnicima ova zbirka uživa veliku popularnost.
Osim što popularizira devetu umjetnost i formira „stripovsku“ čitateljsku publiku kvalitetnom nabavom stripova, u knjižnici se priređuju i izložbe posvećene stripu. U izlozima knjižnice našla se Stripoteka, kultna revija svjetskog stripa i najdugovječniji strip magazin koji je zadužio sve ljubitelje stripa i predstavlja svojevrsnu riznicu devete umjetnosti.
Pod nazivom Sedam stripaša apokalipse, Mihael Bađun, Anamarija Pekšić, Zdenko Mikša, Noemi Ribić, Mateja Štefinščak, Agata Lučić i Tara Beata Racz, inspirirani poezijom, prozom, dramom i filmskim klasicima, dominirajućom tehnikom crnog ulja i akrila, izlagali su u knjižnici svoje radove nastale tijekom studija na Akademiji likovnih umjetnosti.
Uz bezvremensko-urnebesnu alanfordovsku mudrost Bolje izdati knjigu, nego prijatelja. pozivamo sve stripofile i one koji će to tek postati da posjete Knjižnicu Marina Držića u Zagrebu i urone u čaroban svijet devete umjetnosti. ZKD
*Stripizam – termin stripizam je neologizam, zasad u rječnicima ne postoji stručno objašnjenje za tu riječ. Najkraće i najblaže rečeno, stripizam bih opisao kao izraženu sklonost prema stripu. Stripofil je onaj koji ima jaku potrebu za čitanjem (i skupljanjem) stripova, a ima među njima i onih koji analitički proučavaju osobine devete umjetnosti. Sasvim neovisno o broju godina, naciji ili kojem rodu pripada, čovjeka stripizam može zgrabiti bilo kada i bilo gdje – nasred ulice, u trgovačkom centru ili za vrijeme školskog odmora.
(Iz predgovora knjige Stripizam, autora Miroslava Cmuka)
Google Sites
Report abuse