Hrabri novi svijet u Krakowu
Knjižnice grada Zagreba oduvijek njeguju dobre partnerske odnose s raznim ustanovama, a posebice knjižnicama. Od 2019. godine potpisan je Ugovor o suradnji s Knjižnicom Krakow, što je bio glavni povod za poziv na njihovu 4. međunarodnu konferenciju koja se održavala od 26. do 27. rujna 2022. pod nazivom „Hrabri novi svijet knjižnica ili neizvjesno sutra“ (The Brave new world of libraries or uncertain tomorrow).
Konferencija je okupila 200-tinjak knjižničara širom Poljske te goste iz Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske i Velike Britanije. Kroz tri velike cjeline moglo se čuti o svim problemima koji muče poljske knjižničare, dok su inozemni gosti pokušali dati dodatnu perspektivu razmišljanjima o knjižnicama danas.
Podaci pokazuju da i u Poljskoj, kao i Hrvatskoj, čita tek 30 do 40 % građana te da žene čitaju više od muškaraca, što pokazuje da problem nečitanja postoji i drugdje. Bio je to i razlog da se knjižnice pozove na promjenu, posebice iz perspektive rada subotom, jer čak 90 % knjižnica u Poljskoj ne radi subotom.
Prvi dio konferencije bio je posvećen knjižničnim prostorima i važnosti stvaranja ugodnih dnevnih boravaka lokalne zajednice. Pomoćnica ravnatelja Metropolitanske knjižnice „Ervin Szabo“ Agnes Koreny u svom izlaganju pojasnila je kako im je čitaonica postala drugi dnevni boravak grada, posebice jer je morala opsluživati različite grupe korisnika. Nakon toga uslijedilo je predstavljanje više novih zgrada narodnih knjižnica poput one u Poznanu, Grodzisk Mazowiecki, te u Lublinu.
U drugom dijelu panela pokušalo se problematizirati upotrebu tehnologija u knjižnicama – hoće li one zamijeniti knjižničare ili im pomoći u radu? U tom panelu Dizdra Šmit iz Latvije predstavila je programe poticanja čitanja koje Centralna knjižnica u Rigi provodi izvan prostora knjižnice (u zatvorima, bolnicama i na plaži na Baltičkom moru). Od poljskih kolega moglo se čuti koje su sve vrste aplikacija razvili kako bi korisnicima što više približili čitanje e-knjiga, slušanje audioknjiga te ostalih knjižničnih usluga. Bilo je riječi i samoposlužnim aparatima za povrat i posudbu knjiga.
Posljednji, treći dio konferencije bio je posvećen promociji knjižničnih usluga, pa je Isobel Hunter iz Velike Britanije govorila o univerzalnim knjižničnim uslugama kao standardu za osmišljavanje programa narodnih knjižnica. To su, primjerice, čitanje, zdravlje i blagostanje, digitalne i informacijske usluge, kultura i kreativnost. Na primjeru dječjeg festivala, koji je predstavila Agnieszka Karp – Szymanska iz Zaklade Czas Dzieci, prikazano je kako se može skrenuti pozornost na važnost čitanja.
Konferencija u Krakowu bila je dobar primjer kako su knjižničarske prakse u svijetu slične onima u Hrvatskoj, kako su izazovi s kojima se suočavamo svugdje podjednaki, ali i da je entuzijazam struke neumoran.
Posjet Krakowu bio je prigoda za razgled jedne od najvećih poljskih knjižnica, Jageillonske knjižnice, koja pripada Jageillonskom sveučilištu. Zanimljivo je da istovremeno funkcionira i kao narodna i kao sveučilišna, a djelomično i kao nacionalna knjižnica. Knjižnica je poznata po velikoj zbirci srednjovjekovnih manuskripta, od kojih smo neke imali priliku vidjeti. ZKD
