Sporom modom prema održivosti
Eko aktivizam u Knjižnicama Novi Zagreb
Embedded Files
Moda nije samo puki način odijevanja, ona predstavlja izraz identiteta, kreativnosti i društvenih vrijednosti. U svijetu gdje brza moda često prevladava, naglasak na održivosti postaje neophodan. U središtu ove promjene su dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica i Ivone Gray, čiji brendovi - Dada i Dunda, Salicula i Darkona - postavljaju nove standarde u modnoj industriji. Njihova predanost očuvanju baštine, umjetničkoj inovaciji i ekološkoj odgovornosti mijenja modnu scenu i potiče promišljanje o podršci održivoj modi kroz izražavanje jedinstvenog stila. Ovaj članak ukratko opisuje dubinu i širinu održive mode, zaštitu okoliša, kritiku brze mode te promicanje eko aktivizma u knjižnicama koji je krenuo ove godine u mreži Knjižnice Novi Zagreb.
Knjižnice imaju jedinstvenu priliku i kapacitet da postanu ključni akteri u promicanju ekološkog aktivizma, te značajno doprinesu podizanju svijesti i poticanju djelovanja za zaštitu okoliša. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo drastičnim klimatskim promjenama, a često ne razmišljamo o vlastitom potencijalu za utjecanje na te promjene. S obzirom na to, sve više smo usmjereni na ekološku osviještenost, pri čemu knjižnice igraju ključnu ulogu spajajući ekološki aktivizam s obrazovanjem i zajedničkim djelovanjem. Zbog toga je mreža Knjižnica Novi Zagreb pokrenula zanimljiv niz izložbi i predavanja na temu spore mode, uključujući suradnju s dizajnericama koje se na našim prostorima bave održivim dizajnom.
Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda i osvaja modnu scenu svojim revolucionarnim pristupom koji čuva tradiciju i baštinu. Stvara unikatne suvremene odjevne komade, koristeći stare dekore, posteljine i rupčiće - tradicionalne tkanine koje su nekada ručno izrađivali naši preci. Zatim, Nika Vrbica koja predstavlja brend Salicula, gdje umjetnost i moda idu ruku pod ruku. Nika istražuje održivost kroz kreiranje odjevnih predmeta, umjetničkih komada i instalacija, koristeći rabljenu odjeću kao sredstvo izražavanja. Nikina misao vodilja jest da izrađena odjeća od second-hand materijala i odjeće dobije na umjetničkoj vrijednosti. Potom, Ivona Gray koja je osnivačica brenda Darkona, inspiriranog supkulturama. Njen dizajn ističe se po održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode, jer smatra da je etičnost odjevnih komada jednako važna kao njihova estetika.
Ukratko, ove umjetnice naglašavaju kako brza moda značajno doprinosi klimatskim promjenama kroz visoku potrošnju resursa, kratke proizvodne i potrošačke cikluse, globalizaciju transporta te promoviranje prolaznih modnih trendova.
S obzirom na rastuće probleme koji su većini populacije manje poznati i gotovo nevidljivi, pokrenut je početkom godine projekt spore mode unutar mreže Knjižnica Novi Zagreb. Možemo se na neki način smatrati pionirima eko aktivizma kroz sporu modu. Prva javna eko aktivistička izložba nazvana - Zašto spora moda? održana je u srcu Sloboštine, u Službi nabave i obrade na adresi V. Varićaka 8, te je bila otvorena za posjetitelje od 6. veljače do 6. travnja 2024. godine.
Kako je ideja prepoznata kao važna za dublju pažnju, tijekom proljeća održano je spomenuto predavanje u Knjižnici Vjekoslava Majera na kojem su dizajnerice istaknule probleme, koji možda nisu dovoljno prepoznati ili su namjerno zanemareni, te su naglasile koliko je važno da svi zajedno sudjelujemo u smanjenju zagađenja uzrokovanih tekstilnom industrijom.
Nakon prvog uspješnog predavanja i izložbi u mreži Knjižnica Novog Zagreba, dizajnerice su bile pozvane da svojim radovima obogate još jednu izložbu, trenutno dostupnu posjetiteljima u Knjižnici Sloboština do početka srpnja.
Ovo bi mogao biti divan početak i motivacija svima nama, koja će biti prepoznata ne samo u Knjižnicama Novog Zagreba, već i šire u cijeloj mreži Knjižnica grada Zagreba. Također, inicijativa me neodoljivo i često podsjeća na prekrasnu rečenicu iz filma Michaela Curtiza Casablanca “mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva“ - između umjetnica s jedne strane, izložbi, predavanja i radionica s druge strane, te s knjižnicama kao središnjim točkama koje pružaju prostor za ovako važne teme. Kroz ovaj navedeni niz aktivnosti u mreži Knjižnica Novi Zagreb, želimo izraziti ne samo ljubav prema našoj planeti Zemlji već i potaknuti našu isključivu odgovornost prema okolišu, očuvanju kulturne baštine i umjetničkoj inovaciji. ZKD
Za one koji žele znati više
Osvrnimo se ukratko na jedan od najvažnijih problema današnjice – klimatske promjene. Ozbiljno promišljanje o klimatskim promjenama i tekstilnoj industriji kao značajnom zagađivaču započelo je krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Ključni trenuci i faktori koji su doprinijeli povećanoj svijesti o ovim pitanjima, posebno tijekom 2000-ih, uključuju izvještaje koji su isticali visoke emisije stakleničkih plinova, zagađenje voda i ogromne količine otpada povezane s proizvodnjom tekstila.
U tom kontekstu, važno je spomenuti pokret Fashion Revolution, koji je istaknuo ekološke i društvene probleme u tekstilnoj industriji. Također, inicijative poput kampanje "Clean Clothes Campaign" i pokreta za sporu modu promoviraju održivije prakse, nastojeći smanjiti negativan utjecaj tekstilne industrije na okoliš i društvo. Pokret je nastao kao odgovor na tragičan događaj u tekstilnoj industriji - urušavanje zgrade Rana Plaza u Bangladešu 2013. godine, u kojem je poginulo preko 1100 radnika. Ovaj incident postao je simbol ekoloških i društvenih problema u tekstilnoj industriji, posebice u kontekstu brze mode. On promiče transparentnost u lancu opskrbe odjećom, potičući pitanja poput "Tko je šivao moju odjeću?" i pozivajući brendove da budu odgovorniji prema radnicima i okolišu. Cilj je potaknuti potrošače da razmišljaju o porijeklu svoje odjeće i uvjetima pod kojima je proizvedena. Osim toga, potiče prijelaz prema održivijim praksama u modnoj industriji, podržavajući koncepte poput spore mode koja naglašava kvalitetu i trajnost odjeće, te potiče proizvodnju na manje štetan način za okoliš i radnike.
Danas je globalna svijest o klimatskim promjenama i ekološkom utjecaju tekstilne industrije na vrlo visokoj razini. Potrošači su sve informiraniji i traže održive proizvode, dok vlade i organizacije donose regulative i inicijative za smanjenje negativnog utjecaja industrije. Kombinacija znanstvenih istraživanja, međunarodnih sporazuma, aktivističkih pokreta i povećane svijesti među potrošačima, dovela je do ozbiljnog promišljanja o klimatskim promjenama i ulozi tekstilne industrije kao zagađivača. U tom kontekstu, naglasak se a priori stavlja na sporu modu (eng. slow fashion) nasuprot brzoj modi (eng. fast fashion). Spomenute kreativke, pružaju vrlo praktična rješenja - Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica i Ivona Gray, u mreži su Knjižnice Novi Zagreb svojim primjerom dobre prakse pokazale su kako moda može biti održiva, etična i estetski privlačna.
Google Sites
Report abuse