Nakon umjetničkog programa, koji su izveli učenici XVI. Gimnazije, pod vodstvom dirigentice profesorice Snežane Ponoš, skupu se prva obratila pomoćnica pročelnika za odgoj i obrazovanje Grada Zagreba, profesorica Iva Milardović Štimac. Istaknula je kako je Grad Zagreb kao osnivač glavni financijer škola na području grada i, u usporedbi s ostalim gradovima i županijama, jedan od najizdašnijih. U skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, za financiranje školskih knjižnica odgovoran je osnivač. Grad Zagreb ove školske godine planira za nabavku knjižnične građe izdvojiti dvostruki iznos u odnosu na prethodno razdoblje, tj. 131.400,00 € za osnovne škole i 120.100,00 € za srednje škole. Knjižničari su predložili da kod specifikacije troškova, osim školske lektire, budu navedene i stručne knjige i izborna lektira, što je gđa Milardović prihvatila.

Dr. sc. Kristina Romić, viša knjižničarka za školske knjižnice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, i profesorica Ana Sudarević, knjižničarka iz Osnovne škole Dubovac u Karlovcu, iznijele su statističke podatke od 2017. do 2021. godine o nabavi u školskim knjižnicama. Naime, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja matična knjižnica u Republici Hrvatskoj ima zakonsku obvezu prikupljati i obrađivati statističke podatke o poslovanju knjižnica. Statistika uključuje prikupljanje, objedinjavanje i analizu podataka o knjižničnoj djelatnosti radi praćenja postignutih rezultata rada i planiranja razvoja knjižnica, proučavanja njihovih osobitosti i uvjeta rada te izrade usporednih analiza. Uspoređujući izvore prihoda za sve školske knjižnice u Republici Hrvatskoj, vidljivo je da je tijekom zadnjih pet godina najveći „financijer“ Ministarstvo znanosti i obrazovanja, potom osnivači i vlastita sredstva. Najviše sredstava za osnovnoškolske knjižnice izdvaja Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Istarska županija, a za srednje škole Grad Zagreb, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka županija. 

Profesor Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog iz Zagreba, govorio je o opremanju knjižnica iz vlastitih sredstava škole. Upoznao je prisutne kako su od stare i derutne knjižnice napravili i uredili suvremenu knjižnicu, te je bogato opremili literaturom i novim namještajem. Međutim, teško je stradala u potresu, kao i cijela škola i sad nanovo grade ispočetka. Napomenuo je kako je puno škola, osobito u Zagrebu, prilično staro i nemaju planirane knjižnice, već prilagođene neadekvatne prostore bez mogućnosti širenja, što znatno ograničava količinu građe. Česta promjena programa također usložnjava proces nabave, jer za sve potrebno nema sredstava. Ipak, naglašava Jelenski, svaki dobar ravnatelj razumjet će potrebu za dobro opskrbljenom knjižnicom, jer ona jest srce i duša škole, pa se treba istinski potruditi da se takvom i učini.

Kristina Čunović, ravnateljica Gradske knjižnice Karlovac i Đurđa Ivković-Macut, iz Osnovne škole Dragojle Jarnević Karlovac, govorile su na temu Zar je u daru spas? – javno zagovaranje i financiranje školskih knjižnica u Karlovačkoj županiji. Upoznale su nas s Mrežom knjižnica Karlovačke županije. Istaknule su da u nabavi knjižnične građe prednost ima kupnja i da jedino kupnja jamči brižljivo i plansko stvaranje knjižničnog fonda. Prema izvoru financiranja u zadnjih pet godina, u najvećem postotku je izdvajalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u prosjeku više od 60 %, osnivači oko 5%,  županija oko 4 %, vlastiti prihodi oko 25 % i ostali izvori oko 5 %. Predložena je proaktivnost knjižničara,  sudjelovanje u projektima kroz koje se može pribaviti novac za kupnju knjiga. Potrebno je osnivačima predložiti, da pri izradi proračuna planiraju nabavu knjižnične građe za školske knjižnice. Nužno je redovito i kvalitetno opremanje školskih knjižnica, jer je knjiga sredstvo za rad knjižničara. 

Vanja Jurilj, knjižničarka u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića u Zagrebu i dopredsjednica HUŠK-a, održala je izlaganje na temu Strategija zagovaranja financiranja školskih knjižnica. Podsjetila je sudionike da su osnovne smjernice zagovaranja školskih knjižnica zacrtane već i u svojevrsnom manifestu Hrvatske udruge školskih knjižničara u kojem se navodi: „Zalažemo se za poštivanje: Standarda za rad školskih knjižnica, dovoljan broj knjiga za lektiru i stručnih knjiga za učenike i nastavnike, dovoljan broj časopisa, dovoljan broj audio-vizualne građe i multimedije, dovoljan broj mjesta u čitaonicama, tehničku opremu za korištenje audio-vizualne građe, dovoljan broj računala za korisnike, računalo i knjižnični računalni program za stručni rad knjižničara, stručno osoblje u knjižnicama…” Prikazala je aktivnosti HUŠK-a prema nadležnim institucijama od osnutka Udruge. Svake godine, počevši od  2011. godine HUŠK održava samostalni skup u drugim županijama gdje, između ostaloga kroz sastanke s nadležnim institucijama, upoznaje nadležne sa Standardom za školske knjižnice koji propisuje minimalna sredstva za godišnju nabavu knjiga po učeniku i učitelju škole.

Anđela Žugaj Mišić, knjižničarka u Osnovnoj školi Kantrida Rijeka, pokazala je primjer dobre prakse, tijek uređenja knjižnice škole u kojoj je zaposlena. Pokazala je kako je vlastitim trudom i inicijativom, uz pomoć kolektiva škole i moralnoj materijalnoj podršci ravnateljice, uspjela obnoviti prostor knjižnice. Osobitost ovoga primjera je da je svatko u školi – nastavnik, učenik, roditelj, domar, ravnateljica, doživio knjižnicu kao važno mjesto u školi gdje se voli dolaziti i boraviti i za koje nije teško izdvojiti financijska sredstva, neki komad namještaja iz vlastite kuće ili ukras, kako bi stvorili toplo ozračje za učenje i igru.

Kao svojevrstan zaključak ovog skupa, može se kazati „ipak se kreće“, tj. izdvaja se iz godine u godinu više financijskih sredstava za opremanje školskih knjižnica. 

Ostaje žaljenje da se skupu nije odazvala predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja, gospođa Tajna Čorak, koja je imenovanjem ministra Radovana Fuchsa i članica Hrvatskoga knjižničnoga vijeća. ZKD