Književni petak u 2023. godini –
od poezije do katastrofe (u književnosti)
Književni petak u 2023. godini –
od poezije do katastrofe (u književnosti)
Pet tribina, pet urednika i voditelja te desetero gostiju ove će godine obogatiti program tribine Književni petak, koja se održava u Gradskoj knjižnici na Starčevićevu trgu 6, u okviru Knjižnica grada Zagreba. U trenutku pisanja ovoga teksta tri su se tribine već održale, dok dvije tek predstoje.
Program je na samom kraju ožujka započeo razgovorom o poeziji te je prvu tribinu uredila i vodila pjesnikinja, dramatičarka, scenaristica i urednica Monika Herceg. Naslov tribine Čitaj(mo)! poeziju – drugačiji formati poezije za publiku jasno poziva na čitanje pjesama, a u samom razgovoru bilo je riječi o tome zašto je poezija važna, kako je predstaviti publici na neki drugi način, a ne samo kroz knjige za čitanje te ju tako približiti novim čitateljima ili slušateljima.
Budući da se poezija publici prezentira uživo, u kazalištu, na radiju, televiziji, društvenim mrežama, YouTube kanalu itd., gošće su bile spisateljica, prevoditeljica i dugogodišnja urednica na Trećem programu Hrvatskoga radija, gdje uređuje i emisije o poeziji, Irena Matijašević, i glumica Gordana Gadžić, koja je pokrenula ciklus poetsko-glazbenih večeri U traganju za izgubljenom poezijom u Teatru Rugatino, koje su se u korona-uvjetima snimale i objavile na YouTube kanalu.
Sljedeća tribina, Koje je boje Zagreb?, tematski je bila posvećena Zagrebu, a održala se na Noć knjige, 21. travnja. Vodio ju je i uredio publicist, autor knjige Zagreb, javni prostor i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD Saša Šimpraga. Razgovor se vodio o fenomenu boje u gradu Zagrebu. Sugovornici su bili povjesničarka umjetnosti i kustosica Rosana Ratkovčić te jedan od osnivača Astronomskog društva Beskraj, Boris Štromar. Stručni i izložbeni interesi Rosane Ratkovčić vezani su uz urbane teme te ulogu slike i drugih semantičkih oznaka u javnom prostoru, dok se
Boris Štromar, osim popularizacijom astronomije, bavi i problemom pretjeranog svjetlosnog onečišćenja. Izuzetna posjećenost tribine ne samo da je pokazala kako je zagrebačka publika zainteresirana za razgovor o urbanističkom i inom razvoju grada Zagreba već je postala povod za novu suradnju – ciklus tribina pod nazivom Grad u Gradskoj, na kojima će se govoriti o Zagrebu upravo u urbanističkom, arhitektonskom, krajobraznom, okolišnom, kulturnom i sličnim kontekstima, a koji započinje u listopadu 2023. godine.
Svibanjsko izdanje Književnog petka održalo se pod naslovom Između publike i države?: hrvatski film i njegovi gledatelji, parafrazom poznate knjige Ive Škrabala, za koje je povod bilo obilježavanje petnaest godina HAVC-a (2008.), infrastrukturnog okvira hrvatske kinematografije, kako je naveo filmski kritičar, povjesničar i urednik ove tribine, Silvestar Mileta. Na tribini je ugostio dvije nagrađivane producentice suvremene hrvatske kinematografije, Miljenku Čogelju iz produkcije Pipser (Sigurno mjesto Jurja Lerotića, Dnevnik Diane Budisavljević Dane Budisavljević, serija Dobra ekonomija Đure Gavrana...) te Ankicu Jurić Tilić iz Kinorame (Ne gledaj mi u pijat Hane Jušić,
Zbornica Sonje Tarokić, Područje bez signala, Zvizdan, Kino Lika, Blagajnica hoće ići na more i dr. Dalibora Matanića, Tragovi Dubravke Turić...). Na temelju iskustva rada na nizu filmskih projekata, gošće su na tribini demistificirale posao producenta i osvrnule se kako na svoja recentna ostvarenja tako i na sustav audiovizualne djelatnosti u proteklih petnaest godina.
Ako vas je neka od tema već održanih tribina zainteresirala, a niste joj prisustvovali, podsjećamo kako su tribine Književnog petka dostupne za (ponovno) gledanje na YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba.
U jesenskom dijelu održat će se još dvije tribine: prva u okviru nacionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige, čiji je fokus ove godine usmjeren na prevoditelje, odnosno književno prevođenje. Vodit će je i urediti književna prevoditeljica, teoretičarka i kritičarka, germanistica i anglistica, Anda Bukvić Pažin, a s gostima će razgovarati o osobitostima prevođenja poezije.
Druga tribina održat će se na samom početku prosinca, a tema razgovora bit će društvene i prirodne katastrofe poput rata, izbjegličkih valova, potresa i poplava – u književnosti. Urednica i voditeljica te tribine bit će polonistica i kroatistica, prevoditeljica i spisateljica Đurđica Čilić.
Imena gostiju s kojima će razgovarati posljednje dvije urednice Književnog petka neka zasad ostanu tajna, no već su i imena urednica koje će voditi te razgovore dovoljan razlog da obratite pozornost na skore najave tribina, kako na plakatima Gradske knjižnice tako i na društvenim mrežama Facebook i Instagram Književnog petka.
Vidimo se na Književnom petku! ZKD