Od klasifikacije do brisanja nosa – kompetencije dječjeg knjižničara

Vjeruška Štivić

vjeruska.stivic@knjižnica-bjelovar.hr

Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež


Jasenka Pleško

jasenka.plesko@kgz.hr

Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje

Sedamnaesti po redu stručni skup namijenjen dječjim knjižničarima održan je u petak, 25. ožujka 2022., pod nazivom „Od klasifikacije do brisanja nosa – kompetencije dječjeg knjižničara“. Skup su tradicionalno organizirali Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak i Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, kojima se, s obzirom na temu, pridružila i Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje knjižničara.

Prvi put u hibridnom izdanju – virtualno putem Zoom platforme za videokonferencije i uživo iz prostora Multimedijalne dvorane Gradske knjižnice – stručni skup okupio je 300-tinjak sudionika, dječjih i školskih knjižničara iz Hrvatske i regije.



Program je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo te Knjižnica grada Zagreba.

Članicama programskog i organizacijskog odbora (Jagoda Ille, Keti Krpan, Ida Gašpar, Sonja Šimić, Marina Šimić, Alica Kolarić, Jasenka Pleško i Vjeruška Štivić) bila je namjera sudionicima pružiti relevantan uvid u aktualna teorijska polazišta o kompetencijama dječjeg knjižničara te gdje ih i kako steći, odabranim primjerima iz prakse prikazati konkretne kompetencije dječjeg knjižničara i njihovu primjenu, a rezultatima dvaju istraživanja o poslovima i samoprocjeni posjedovanja i kvaliteti kompetencija za njihovo obavljanje naznačiti područja u kojima bi se dječji knjižničari trebali dalje osnažiti.

Na početku skupa nazočnima su se obratile predstavnice Ministarstva kulture i medija, Jelena Glavić Perčin, i Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vesna Šerepac, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ivanka Stričević, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, Dijana Machala, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, Višnja Cej, te predsjednica Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, Jasenka Pleško. Temu skupa najavila je Vjeruška Štivić, predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva.

Radni dio skupa započeo je izlaganjem prof. dr. sc. Ivanke Stričević, glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Izvrsnost u profesionalnom i osobnom razvoju: kompetencije dječjih knjižničara u 21. stoljeću, u kojemu je istaknuto kako

kompetencije dječjih knjižničara u 21. stoljeću polaze od koncepta djeteta koji određuju djelovanje dječjih knjižnica, a samim time i kompetencije dječjeg knjižničara. Stričević je istaknula načelo beskompromisne dobrobiti djeteta i podsjetila kako dječje knjižnice temelje svoj rad na Konvenciji o pravima djeteta.

Dr. sc. Dijana Machala, pomoćnica glavne ravnateljice za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, održala je izlaganje pod nazivom Kompetencije školskih knjižničara: kompetencijski pristup u području stalnog stručnog usavršavanja, u kojem je istaknula neminovnost cjeloživotnog obrazovanja kao posljedicu brzo mijenjajućih društvenih prilika. Pružila je uvid u vrste kompetencija značajnih za područje cjeloživotnog učenja i stalnog stručnog usavršavanje knjižničara i najnovije dokumente IFLA-e s tog područja.


Posljednje pozvano izlaganje održala je dr. sc. Marianne Martens, izvanredna profesorica na Kent State School of Information, na temu MLIS (Master of Library and Information Science) stupanj obrazovanja, ALSC (Association for Library Service to Children) kompetencije i knjižničarstvo za djecu i mlade u doba COVID-a: perspektiva Sjedinjenih Američkih Država u globalnom kontekstu. Pokazala je američki primjer povezanosti formalnog obrazovanje knjižničara i udruga koje podupiru knjižničarstvo za razvoj djece i mladih (ALSC i YALSA). Zanimljivo je kako ALSC-a svakih par godina revidira kompetencije potrebne za rad s djecom i mladima, a posljednja promjena bila je 2020., kada su uskladili kompetencije s knjižničarskom praksom tijekom pandemije.



U drugom dijelu skupa o specifičnim kompetencijama dječjeg knjižničara govorili su Ivanka Ferenčić Martinčić, Maja Lesinger, Daniela Skoković, Mladen Majstorović, Danijela Petrić, Ida Gašpar, Anita Spevec, Natalija Dragoja, Ivana Blažeković, Branka Mikačević, Blaženka Mavrić Vadlja, Silvija Turk, Nataša Bujas i Danijela Celnišćak. Otvorili su sljedeće teme: što djeca očekuju od svog knjižničara i kakav bi trebao biti; važnost timskog rada; prenošenje znanja i iskustva stečenih na edukacijama u inozemstva i njihova primjena u pokretanju novih knjižničnih projekata; čuvanje, razvijanje te prenošenje znanja pričanja i čitanja priča knjižničarima i volonterima; specifična znanja i vještine vezane uz rad s najmlađom skupinom knjižničnih korisnika i njihovih roditelja; kako osobni interes i znatiželja potiču nove projekte u knjižnici; potreba učenja upravljanja kriznim situacijama te važnost vještine pregovaranja s lokalnim i državnim institucijama.


Istraživanje Poslovi i kompetencije dječjeg knjižničara: anketa Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje Hrvatskog knjižničarskog društva predstavile su Iva Klak Mršić i Jasenka Pleško. Za ovu su priliku uspoređeni odgovori školskih i narodnih knjižničara.

Jasna Milički i Ana Sudarević istražile su kako osnovnoškolski knjižničari, s obzirom na poslove koje obavljaju, vrednuju potrebne kompetencije.

Jagoda Ille, Keti Krpan i Vjeruška Štivić dale su u završnom izlaganju pregled stručnih skupova za dječje knjižničare u organizaciji Knjižnice Medveščak i Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež.


Kao zaključak skupa, istaknuto je kako je dječje knjižničarstvo dinamično i podložno promjenama u skladu s društvenim trendovima.

Treba razlikovati primarne kompetencije, one koje knjižničar koji radi s djecom i mladima mora imati, te specifične, koje knjižničar nadograđuje najčešće za potrebe nekog projekta i programa za koji je iskazan interes korisnika ili je utvrđena potreba u zajednici. Osobni stavovi, sklonosti te entuzijazam za rad djecom i mladima dobrodošli su, no ne mogu biti vodeće kvalitete na koje se dječji knjižničari naslanjaju. Potrebno je jasno definirati kompetencije potrebne za rad s posebnim korisničkim skupinama, djecom i mladima, njihovim roditeljima, starateljima i pedagoškim djelatnicima i drugima koji se profesionalno bave odgojem i obrazovanjem djece i mladih po uzoru na ALSC-ov popis kompetencija primjeren hrvatskim dječjim knjižnicama. Popis bi ujedno poslužio i kod planiranja razvoja karijere knjižničara koji radi na odjelu za djecu i mlade u skladu s potrebama korisnika te odjela i knjižnice. ZKD