Glagoljica u gostima

Glagoljica kao hrvatsko povijesno pismo dio je kulturne baštine hrvatskoga jezika, snažno je prisutna u hrvatskoj kulturi i duhovnosti od 10. stoljeća do kraja 16. stoljeća, ali i do naših dana. Znamo da su bitne odrednice jednog naroda pismo, jezik i njegova povijest. Glagoljica i ćirilometodska baština snažno su utkane u hrvatsku povijest, ali i povijest svih slavenskih naroda. Stoga su s nama bili i predstavnici bugarskog veleposlanstva, koji također njeguju i predstavljaju glagoljicu kao dio svoje kulturne baštine, iako se ona u Bugarskoj nije zadržala dulje od dva stoljeća. Glagoljica kao pismo, i glagoljicom zapisana hrvatska riječ, u temeljima je hrvatskoga književnog jezika i jezika hrvatske književnosti, od Bašćanske ploče, prvotiska Misala i Brevijara do Judite Marka Marulića, Planina Petra Zoranića i drugih važnih tekstova 16. stoljeća.

Glagoljica kao hrvatsko nacionalno pismo, ima sasvim posebno mjesto u našoj kulturi. Već i to da predstavlja hrvatsko nacionalno pismo, da je prva hrvatska tiskana knjiga imala upravo glagoljska slova (Misal 1483. g.), da je prva početnica tiskana glagoljicom (Venecija, 1527. g.), da su prvi poznati stihovi pisani glagoljicom, zabilježeni još 1368. g. u Misalu kneza Novaka, da su kroz nju izražene i težnje za stvaranjem općeg hrvatskog jezičnog standarda, sve to izdiže ju na razinu neizbježne kulturološke činjenice. Glagoljica nas povezuje s mnogim europskim narodima, ali nas i određuje u kulturnom i nacionalnom smislu. Na hrvatskom tlu ona je dosegla svoj najveći procvat. Ona je znak jednog vremena za koje vjerujemo da još uvijek traje. (1)

Danas smo svjedoci snažnoga zanimanja za glagoljicu, ne samo među stručnjacima za našu kulturnu povijest nego i među svim ljubiteljima kulturne prošlosti hrvatskoga naroda. Glagoljica je stoljećima čuvala hrvatski jezik, i u ćirilometodsko vrijeme i poslije, od Bašćanske ploče do prve tiskane hrvatske knjige, glagoljskog Misala iz 1483. godine. Trajno su ostale riječi zapisane glagoljicom i uklesane u dragi kamen hrvatskoga jezika jer svjedoče o čvrstoj ukorijenjenosti glagoljice na hrvatskome narodnom prostoru.

Nakon pretiska glagoljskih knjiga, mnogih snimljenih televizijskih emisija, napisa u tisku učvrstila se spoznaja o značenju glagoljice za kulturnu povijest Hrvata i poraslo je zanimanje za glagoljicu kao kulturni fenomen hrvatskoga jezika. Glagoljicu danas susrećemo na plakatima, na koricama knjiga, otisnutu na tekstilu, u memorandumu mnogih ustanova, proučavaju je učenici i nastavnici u školama, na tečajevima i u „malim akademijama glagoljice“. Glagoljica je osebujno obilježje hrvatske kulture i hrvatskoga nacionalnog identiteta. Aktivno djelovanje na promicanju i popularizaciji hrvatske glagoljaške baštine dovelo je do toga da hrvatska glagoljica nije pala u zaborav. Glagoljsko pismo i glagoljska knjiga svojom ljepotom i sadržajem nadahnjuju umjetnike u slikarstvu, kiparstvu, književnosti i drugim područjima.

Danas je glagoljica nadahnuće i mnogim učenicima u hrvatskim školama, što je vidljivo i na našoj izložbi GLAGOLJICA U GOSTIMA, na kojoj svoje radove izlažu učenici osnovnih i srednjih škola, u raznim likovnim tehnikama: kao oslikana glagoljička slova, glagoljica u inicijalima, glagoljica u drvu, kamenu, tekstilu i sl.

Ovo su sudionici susreta glagoljaša i izložbe Glagoljica u gostima koji su izložili radove svojih učenika u Gimnaziji Sesvete:

• bugarsko veleposlanstvo u Zagrebu i veleposlanica gđa Genka Georgieva – dizajnerski radovi bugarskih učenika o glagoljici koje predstavljaju u inozemstvu

• predsjednik Ravnateljstva Društva prijatelja glagoljice, prof. dr. sc. Darko Žubrinić, zaljubljenik u kulturnu baštinu i hrvatsku glagoljicu

• tajnica Društva prijatelja glagoljice gospođa Mirna Lipovac

• OŠ Dragutina Domjanića Zagreb, mentorica Jasenka Štimac, prof.

• SŠ Josipa Kozarca Đurđenovac, mentorica Vanesa Topalović, prof.

• Gimnazija Bernardin Frankopan Ogulin, mentorica prof. Marija Trdić-Ćuk

• Obrtnička i tehnička škola Ogulin, mentorica Iva Brajdić, prof.

• OŠ Josipdol, mentorica Mirjana Grubišić, prof.

• Gimnazija Sesvete, mentorice prof. Ina Jozić i knjižničarka Ruža Jozić