Mala mjesta – velike ideje: budi od riječi – čitaj!
U Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar 19. svibnja 2023. održan je 2. okrugli stol pod nazivom „Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja“.
Hrvatsko knjižničarsko društvo i Komisija za čitanje Hrvatskog knjižničarskog društva zajedno s Pučkom knjižnicom i čitaonicom Daruvar te uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, kao i Grada Daruvara, organizirali su Okrugli stol. U ime organizatora i domaćina, o događaju u godini velikoj jubileja – 75 godina postojanja Knjižnice, sudionike skupa pozdravila je ravnateljica Romana Horvat. Nazočne su još pozdravili zamjenica gradonačelnika Vanda Cegledi, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Jasminka Pleško, kao i predsjednica Komisije za čitanje HKD-a, Arijana Herceg Mićanović.
Ravnateljica Horvat održala je predavanje pod nazivom Mogu li izazovi i prilike male knjižnice u maloj sredini odgovoriti na izazove i prilike većih knjižnica u većim sredinama?
Svoje uvodno predavanje otvorila je citatom iz knjige Ryana Holidaya Prepreka je put: „Prepreka na putu postaje put. Nikada ne zaboravite da se u svakoj prepreci nalazi mogućnost za poboljšanje našeg stanja“, a sam citat dao je odgovor na postavljeno pitanje uvodnog izlaganja.
Upoznati smo s počecima knjižničarstva u Daruvaru i osnutkom Knjižnice davne 1948., a zatim je 2007. Knjižnica otvorena kao proširena i adaptirana s novim namještajem i više zaposlenika. Iste godine otvorena je i češka knjižnica – Središnja knjižnica za češku manjinu u RH, pod voditeljstvom gđe Francike Stechne. Od 2008. slijedila je revizija fonda, a započeto je istraživanje potreba korisnika te pravno usustavljivanje knjižnice.
Sljedeće predavanje održala je Martina Kranj, doktorica znanosti, logoterapeutkinja s velikim iskustvom u poslovnom pripovijedanju, koja je uočila da sve više dolazi vrijeme riječi i knjige jer smo svakodnevno izloženi prevelikom utjecaju tehnologije.
U zamjenu za Ivu Sillu, koja je bila spriječena doći, predavanje Zbogom šutljivoj knjižnici: Interpretacija baštine kao alat za participaciju i kokreaciju održala je Ivanka Ferenčić Martinčić, ravnateljica Narodne knjižnice Virje. Govorila je kako je svaka baština jedna vrijednost, a knjižnica ona koja čuva priče. Uloga svake zavičajne zbirke trebala bi biti uska povezanost s turističkom zajednicom.
U drugom dijelu programa održane su dvije radionice paralelno. Moglo se izabrati između radionice Krune Lokotara Grad kao biblioteka – književnost kao brend i Martine Ferenčić Marketing 101 za knjižničar(k)e.
U trećem dijelu programa slijedili su primjeri dobre prakse pod nazivom Naša literarna priča. U izlaganju na posterima sudjelovale su: Mirjana Kotromanović i Ivana Molnar iz Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica s posterom Miko i Virka u šetnji našim gradom, Maja Petračija iz Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci s Putujućom dječjom čajankom, Anita Brozović Šolaić i Anita Malkoč Bišćan iz Gradske knjižnice i čitaonice Ogulin s radom Kulturni potencijal projekta Čarobna čarolija čitanja i Ivanka Ferenčić Marinčić iz Narodne knjižnice Virje s temom Book tasting – kušanje knjiga.
Kruno Lokotar, rođeni Daruvarčanin, vodi radionicu Grad kao biblioteka – književnost kao brend. Promovira knjigu „Kad čujem Daruvar“ – zbornik raznorodnih tekstova: priča, putopisa, sjećanja, mikroeseja, poezije i dijaloga, nastalih kao literarizirani odgovor 28 autora, koji nisu Daruvarčani, na pitanje urednika na što pomisle kada čuju – Daruvar.
Na radionici tematizira brendiranje manjih gradova, koji se u osnovi lakše brendiraju nego veći gradovi po svojim specifičnostima i različitostima i zaključuje da je grad velik onoliko koliko ljudi o njemu pričaju.
Simpatično predavanje Maje Petračije iz Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci Putujuća dječja čajanka, koja je na predavanje ponijela kofer sa slikovnicama, šalicama i tanjurićima koji su sastavni rekviziti Čajanke na dječjem odjelu na kojem se pričaju bajke i priče.
Tijekom dobro odabranih radionica i predavanja sudionici su razmjenom iskustva i sudjelovanjem u posebno osmišljenim programima razradili modele poticanja pismenosti i promicanja kulture čitanja s ciljem decentralizacije kulturnih politika i razumijevanja vlastitog kulturnog identiteta. Uočili su nužnost povezivanja s kreativnim industrijama i turizmom te promicanjem čitanja kao društvene vrijednosti izgrađene na zdravim temeljima.
Okrugli stol bio je ispunjen inovativnim i korisnim predavanjima, kao i zanimljivim radionicama. Na njemu je prisustvovalo 34 od pozvanih 60 sudionika. Baš zbog spomenute kvalitete skupa slobodno se može reći da su kolege knjižničari koji se u svom svakodnevnom radu bave upravo tematikama kojima je skup bio posvećen, a nisu na njemu prisustvovali, zakinuti za vrlo korisno i kvalitetno poslovno iskustvo. ZKD