Na Forumu su gostovale kolegice i kolega iz različitih knjižnica u zemlji i inozemstvu, prije svega visokoškolskih i specijalnih – dr. sc. Dubravka Luić-Vudrag, knjižničarska savjetnica i članica Hrvatskog knjižničarskog vijeća; Vesna Abadić, ravnateljica Univerzitetske biblioteke u Kragujevcu; Ines Grlj, Osrednja družboslovna knjižnica Jožeta Goričarja; Sandra Kurnik, Univerzitetna knjižnica Maribor; dr. sc. Bojan Macan, knjižničarski savjetnik, voditelj Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković; Milena Marinić Čuljak, voditeljica knjižnice Instituta za filozofiju te Zrinka Udiljak Bugarinovski, viša knjižničarka, voditeljica Knjižnično-dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Cijeli Forum može se pogledati na službenom YouTube kanalu Zagrebačkog knjižničarskog društva: https://www.youtube.com/watch?v=D1xBKMUOdZg.

Kao što je poznato u široj javnosti, Vlada Republike Hrvatske do kraja lipnja ove godine predstavit će novi prijedlog Zakona o plaćama u državnim i javnim službama u kojem se predviđa prelazak na platne razrede. Zasad nije poznato kako će točno sadašnji koeficijenti biti „prevedeni“ u platne razrede i kako će se regulirati napredovanje u struci, osobito za viša stručna zvanja knjižničarskih tehničara i knjižničarskih suradnika. Uz navedeno, na Sveučilištu u Zagrebu mnogi su fakulteti upravo u procesu donošenja novih ustroja radnih mjesta, što je i potaknulo razmišljanja o načinu uvrštavanja viših zvanja u organizacijske sheme i sam ustroj radnih mjesta. Rad u knjižnicama takve je prirode da zahtijeva stalno stručno usavršavanje kako bi usluge i načini rada uspijevali držati korak s potrebama zajednice, zbog čega i sve veći broj stručnih knjižničarskih djelatnika nastoji steći više zvanje, između ostaloga i kao potvrdu svoga stručnog rada. Drugi je razlog i taj što je to trenutno jedini način da se poveća plaća, zbog čega je pitanje dodjeljivanja i priznavanja koeficijenata za stečena zvanja izuzetno složeno i važno pitanje. Pitanje je kako pomiriti stečena viša zvanja i osigurati odgovarajuću financijsku nagradu i potrebe organizacije poslovanja, odnosno poslodavca. Potpuno je jasno da je nemoguće donijeti jedinstveno rješenje jer se i već na samom Sveučilištu u Zagrebu knjižnice značajno razlikuju i po veličini – od onih u kojima je zaposlen samo jedan stručni knjižničarski djelatnik do onih koji imaju 45 djelatnika. Već je i ovdje jasno da se ustroji radnih mjesta, kao i položaj knjižnica unutar matične ustanove znatno razlikuju te da je organizacija i raspodjela poslova nejednaka. Također, velike su razlike i unutar pojedinih instituta, kao i ostalih specijalnih knjižnica. Na Forumu je istaknuto da su i koeficijenti za zvanje knjižničar, kao i koeficijenti i nazivi radnih mjesta voditelja knjižnica različiti ovisno o tome u čijem se sastavu nalazi knjižnica (školska, muzejska, visokoškolska…).

Također, viša su zvanja (viši knjižničar i knjižničarski savjetnik) na nekim institucijama priznati, a na nekima nisu; mnoge kolegice i kolege čekali su i po nekoliko godina da im se prizna viši koeficijent, što se ranije (do otprilike 2009. godine) događalo svojevrsnim automatizmom.

Na Forumu je istaknuto da je prvi put novim Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (2021.) omogućeno napredovanje knjižničarskim tehničarima, što ranije nije bilo moguće. Potrebno je naglasiti i da još nije donesena izmjena Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, kojom bi se znalo koji bi koeficijenti pripadali zvanjima viši knjižničarski tehničar i viši knjižničarski suradnik. Osim što za dio viših zvanja nisu propisani pripadajući koeficijenti, za ustroj radnih mjesta potrebno je osmisliti i opise radnih mjesta, što uključuje sva viša zvanja. Ustroj radnih mjesta prije svega bi trebao odgovarati potrebama pojedinog poslodavca i predvidjeti podjelu poslova i odgovornosti sukladno visini koeficijenta, odnosno složenosti pojedinih poslova. Tijekom Foruma postalo je jasno i da se s vrlo sličnim problemima susreću i kolege u susjednim državama (Sloveniji i Srbiji) – usklađivanje plaća, rast koeficijenata, njihova ovisnost o tome pod kojim su ministarstvom te uključenost sindikata. Jedan od većih problema jest nemogućnost otvaranja novih radnih mjesta, što je izravna posljedica Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (posljednja iz 2022., ali na snazi već više od desetljeća) te ovisnost knjižnica u sastavu o matičnim ustanovama koje raspolažu sa sve manjim zbirom koeficijenata za cijelu instituciju (posljedica spomenute odluke), što nužno dovodi i do ukidanja pojedinih radnih mjesta u trenucima kada jedan zaposlenik napusti organizaciju.