Inkluzivni okrugljak
Maela Rakočević Uvodić
maela.rakocevic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Medioteka Gradske knjižnice
Manifestacija Jednaki u kulturi: tjedan inkluzije na Ribnjaku prvi se put održala od 19. do 24. rujna 2022. godine u Centru mladih Ribnjak. Nositelj je programa udruga Kozlići u suradnji s Udrugom Zaželi, Teatrom Poco Loco, Gordanom Glibo, Anetom Vladimirov, PADUH-om / CMS-om, Krunom Tarle te Festivalom prava djece. Tijekom tjedna inkluzije u Centru mladih Ribnjak, u nižim i višim razredima zagrebačkih osnovnih škola i Masarykovoj ulici održane su mnogobrojne radionice, predstave, filmovi, razgovori i ples sa željom da svi sudionici malo zastanu i zapitaju se kako izgraditi društvo jednakih u kulturi.
Završni događaj manifestacije bio je rezerviran za Inkluzivni okrugljak, panel-raspravu koja se održala 24. rujna 2022. godine. Poticaj za organizaciju tog otvorenog razgovora bio je dotaknuti se dostupnosti kulturnih sadržaja i objekata kulture u Zagrebu osobama čije je kretanje uvjetovano tuđom pomoći i prilagodbama, predstaviti primjere dobre prakse, propitati značenje termina „inkluzija“ i može li ga se shvatiti malo šire ili, još bolje, možemo li izgraditi društvo koje inkluziju podrazumijeva i više se ne treba baviti naglašavanjem potrebe za njom. Cilj je rasprave bio, kao što su sami organizatori istaknuli, da sudionici u opuštenoj atmosferi, otvorenim razgovorom i razmjenom ideja dokuče što se i na koji način može učiniti za jednakost u stvaranju ili pohođenju kulturnih sadržaja.
Razgovor je moderirala Aneta Vladimirov, sociologinja i voditeljica Odjela za kulturu Srpskog narodnog vijeća. Sudjelovali su: Mirna Brođanac, autorica slikovnice Lanina škola, članica umjetničkog kolektiva Povezija te knjižničarka i poslijediplomantica na doktorskom studiju Informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; Andrea Damjanić Firšt, edukacijska rehabilitatorica i dramska pedagoginja iz Centra za kazalište potlačenih Pokaz; Tomislav Medak, umjetnik i teoretičar, član teorijskog i izdavačkog tima Multimedijalnog instituta i supokretač istraživačkog projekta Piratska skrb; Gordana Glibo, novinarka, članica Stručnog savjeta pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, predavačica na nekoliko fakulteta, edukatorica i autorica edukativnih tekstova za djecu; Oladayo Hamidat Hassan, predstavnica PADUH-a, Panafričkog društva u Hrvatskoj, u kojem aktivno djeluje kao tajnica i članica koordinacijske radne skupine; Vera Pfaff, glazbenica i producentica, osnivačica udruge Kozlići te autorica umjetničkih aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju; Katarina Ivče Farnell, koordinatorica programa Udruge za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator; Deborah Hustić, rastavljačica uređaja i voditeljica zajednice Radiona – Zagreb Makerspace, koja povezuje svjetove hakerske i makerske kulture sa suvremenom umjetnosti kroz naglašeno inkluzivan program baziran na edukaciji, samoedukaciji i DIY eksperimentiranju; Ivana Karačonji Rupčić, redateljica dokumentarnog serijala Razgovori s prijateljima; Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba te Marinka Bakula Anđelić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.
Moderatorica Aneta Vladimirov istaknula je da je heterogenost sudionika izvrstan indikator za sliku mogućnosti jednog drugačijeg grada s obzirom na pristup sadržajima u kulturi ne samo u arhitektonskom smislu već i u kreiranju kulturnih sadržaja i kulture koja nije elitistička, koja razumije ograničenja, koja je inkluzivna te omogućava prostor za ranjivost i razumijevanje ranjivosti kao pozicije iz koje proizlazi kreacija. Pristup sadržajima u kulturi u ovom inkluzivnom smislu ne obuhvaća samo osobe s invaliditetom i različitim teškoćama nego se odnosi i na ograničenja koja mogu uključivati jezična, rodna, klasna i sva druga ograničenja koja osobi mogu stati na put prema kulturi. Tijekom Inkluzivnog okrugljaka spomenute su mnoge poteškoće te primjeri dobre prakse povezani s pristupom ustanovama u kulturi i kulturnim sadržajima, a dio njih bio je i posebno istaknut.
Mirna Brođanac, autorica Lanine škole, problemske slikovnice za najmlađe koja pomaže osvijestiti problem inkluzivnosti, odnosno prihvaćanje i podizanje svijesti o drugačijima kroz lik djevojčice Lane u invalidskim kolicima koja kreće u prvi razred osnovne škole, istaknula je da u hrvatskoj književnosti za djecu nema dovoljno likova s invaliditetom, a oni koji postoje, prikazani su patetično, sa željom da se izazove sažaljenje. Kao osoba s invaliditetom tijekom djetinjstva nije imala lik s kojim bi se mogla poistovjeti i koji bi joj poslužio kao heroj te je zbog toga djeci željela podariti slikovnicu koja će im omogućiti identifikaciju s glavnim likom, što i jest moć književnosti. Mirna Brođanac pročitala je i svoju pjesmu Groteskna sitost iz zbirke poezije Povezija.
Tomislav Medak, aktivni član Društva tjelesnih invalida iz Zagreba istaknuo je da je potrebno učiniti dekonstrukciju društvenih paradigmi i radije težiti kohezivnom nego inkluzivnom društvu. Pred kraj Okrugljaka pročitao je pismo Vesne Mačković, autorice, izvođačice i producentice u predstavama suvremenog plesa te multimedijalnog i eksperimentalnog kazališta koja je istaknula da često inkluzija postaje tolerancija, a tolerancija je diskriminacija u najčešćem obliku te da je nužno umjetnike koji su ujedno i osobe s invaliditetom promatrati kao ljude, a ne kao getoizirane umjetničke skupine.
Ivana Karačonji Rupčić različitim je isječcima predstavila dokumentarni serijal Razgovori s prijateljima koji će biti prikazan na Hrvatskoj radioteleviziji do kraja ove godine. Serijal je snimljen u suradnji s Gordanom Glibo, a četirima epizodama obuhvaća teme umjetnosti, kulture, sporta i kulinarstva s pozicije slijepe osobe na nepatetičan i duhovit način. Gordana Glibo voditeljica je informiranja u Centru za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE, jedinoj udruzi u Republici Hrvatskoj koja se bavi razvojem i primjenom informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom te nastoji pokrenuti stvaranje univerzalnog dizajna.
Sudionici su se složili da je važnije isticati što ne treba raditi nego uzastopno pružati pregled primjera dobre prakse jer se tako gradi inkluzivno društvo te da još uvijek postoji ukorijenjena predrasuda da su osobe s invaliditetom obilježene svojim invaliditetom, a ne svojom osobnošću, interesima, znanjem i predanošću onome čime se bave. ZKD