Putevima pristupačnosti - ERASMUS+ projekt Hrvatske knjižnice za slijepe
Jelena Lešaja
Karolina Zlatar Radigović
Hrvatska knjižnice za slijepe
U sklopu Erasmus+ projekta "Putevima pristupačnosti" djelatnicima Hrvatske knjižnice za slijepe je omogućeno učiti od kolega iz srodnih knjižnica u Europi. Ravnateljica Karolina Zlatar Radigović, Matija Sinković, Marko Pavić i Jelena Lešaja su u travnju 2023. godine bili u studijskom posjetu Danskoj. Dansku Nacionalnu knjižnicu za osobe s teškoćama standardnog tiska, poznatu pod nazivom Nota, nedavno su zbog odredbe decentralizacije javnih službi, preselili iz Kopenhagena u 170 km udaljeni gradić Nakskov. Kolegice Stine, Karen i Maibritt iz Note, osmislile su izvrstan program i pomoću nekolicine kolega predstavile brojne usluge i procese proizvodnje ove iznimno inovativne i kreativne ustanove.
Ulančan i do savršenstva doveden sistem proizvodnje, obrade i distribucije knjiga u pristupačnim formatima, podijeljen je na manje segmente, koji se lako mogu prilagođavati i mijenjati bez da se uruši sustav i praćenje cjelokupnog organizacijskog postupka. Mnoge repetitivne i manipulativne poslove zamijenio je softver. Distribucija knjiga i časopisa vrši se jednosmjerno, odnosno, bespovratno na CD-ima i otisnutoj brajici, te preuzimanjem digitalnih sadržaja putem interneta i streamingom. Nota ima velik tim djelatnika, koji se bave tehničkim aspektima poslovanja, posebno programiranjem, što donosi neovisnost i fleksibilnost u kreiranju aplikacija, platformi i programa obrade. Nakon intenzivnog iskustva Note, uslijedila je mini tura po Danskoj. U Aarhusu je obilazak obuhvatio nagrađivanu monumentalnu Dokk1 gradsku knjižnicu i Kraljevsku dansku knjižnicu, odnosno njezin sveučilišni dio. U Kopenhagenu su također posjetili Gradsku knjižnicu smještenu u prostoru stare robne kuće i prelijepu glavnu zgradu Kraljevske knjižnice, poznatu kao Crni dijamant. I ovdje je bila uočljiva želja za automatizacijom i ubrzavanjem nekih internih procesa, te robotizacijom manipulativnih poslova. No, arhitektonska rješenja su također vodila brigu i o „čovječnosti“ prostora u kojem borave korisnici i zaposlenici. Primjerice, bilo je lijepo vidjeti male zelene oaze u foajeima ili na krovovima knjižnica, čavrljave kantine ili pak ugodne zakutke u kojima se moglo pisati i čitati u inspirativnoj tišini.
Nakon Danske, u svibnju 2023. godine, djelatnici Hrvatske knjižnice za slijepe, u istom sastavu, posjetili su NLB, odnosno Norvešku knjižnicu za zvučne knjige i brajicu. Kolegica Jorunn i ravnatelj NLB-a Øyvind, priredili su dva zanimljiva studijska dana u Oslu. Goste su upoznali s načinom produkcije, pohrane, obrade i distribucije naslova u pristupačnim formatima, s uslugama za korisnike, aplikacijama i tehnološkim rješenjima. Na mnogo načina je NLB bila slična Noti, ali se opet razlikovala od nje u organizacijskom smislu. Primjerice, kasnije ove godine je postala dijelom norveške Nacionalne knjižnice u fizičkom i administrativnom smislu. Svoje studijsko putovanje, ekipa iz Hrvatske knjižnice za slijepe, nadopunila je boravkom u brajevoj tiskari u slikovitom Bergenu, gdje su se upoznali s produkcijom i distribucijom knjiga i časopisa na brajici. Tiskara je, osim standardnih strojeva za tisak brajice na papiru, imala impresivne strojeve, koji su omogućavali otisak na raznim materijalima, u raznim bojama i veličinama. I u Bergenu i u Oslu bio je omogućen posjet dvjema gradskim knjižnicama, koje su moderne i dobro opremljene, sa smanjenim brojem knjižničara i sa sistemom samoposluge, ali i s mnogim zanimljivim sadržajima od igraonica preko kutaka za pričanje i učenje do mirnih skrovišta za senzorno opuštanje.
Danska Nota i norveška NLB pružaju napredne knjižnične usluge svojim korisnicima s kojima nemaju direktan kontakt, ali s njima redovito komuniciraju telefonom, elektroničkom poštom i putem društvenih mreža. Obje knjižnice imaju razvijene platforme i aplikacije, koje omogućuju personalizirano iskustvo čitanja. Suradnja s narodnim i školskim knjižnicama je čvrsta. Produkcija zvučnih knjiga je drugačije ustrojena, jer u obje države postoji velika komercijalna produkcija, koja donosi svojevrsno rasterećenje ovim ustanovama, ali i brojne izazove. Osim što imaju „kućne“ programere i dizajnere, ustanove također koriste kvalitetna rješenja iz nekih drugih knjižnica, kao što su primjerice aplikacije iz belgijske Luisterpuntbibliotheek. Dominantnu skupinu korisnika čine učenici s teškoćama čitanja, odnosno disleksijom, dok su najrevniji čitatelji slijepe i slabovidne osobe.
Ova iskustva učenja od drugih su neprocjenjiva, jer predstavljaju snažan izvor inspiracije i oblikuju ideje za neka buduća rješenja u poslovanju. S druge strane, takvi kratki studijski boravci otvaraju svijest o tome kako su unatoč temeljnoj srodnosti institucija, knjižnice koje pružaju usluge osobama s teškoćama čitanja standardnog tiska vrlo raznolike u pristupu, jer pripadaju, svaka na svoj način, specifičnom kulturnom i društvenom kontekstu. ZKD