O slobodi, ratu, umjetnosti i kulturnoj baštini
Tema ovogodišnje Noći knjige propituje slobodu i knjigu kao prostor slobode. Tema tradicionalne manifestacije je bila izvrstan povod da se pozove u goste Roman Pavić, jedan od naših najboljih kirurga, ljubitelj povijesti i umjetnosti, strastveni kolekcionar umjetnina, odnedavno pisac i autor knjige “Pozdrav iz Staljingrada” koja je izdana u nakladi Fraktura. Predstavljanje romana je održano 25. travnja 2022. godine u hibridnom obliku, dijelom pred publikom i dijelom na Zoom platformi za mrežne videokonferencije.
Osim što je specijalizirao kirurgiju, Roman Pavić subspecijalizirao je traumatologiju i plastičnu kirurgiju, specijalizirao ortopediju i traumatologiju, kao i hitnu medicinu. Pročelnik je Zavoda za kirurgiju šake u Klinici za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu i znanstveni je savjetnik i redoviti profesor na Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta u Osijeku. Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja medicine, kao i jednog međunarodno indeksiranog rada iz područja povijesti.
Pozdrav iz Staljingrada povijesna je saga koja na više od šesto stranica prati tešku i dinamičnu sudbinu trojice prijatelja – kirurga, slikara i franjevca kapucina – koji su preživjeli Bitku za Staljingrad. Svaki je od tri glavna lika autorov svojevrsni alter ego i utjelovljenje su autorove struke i ljubavi prema medicini i znanosti, ljubavi prema umjetnosti te autorovih unutarnjih promišljanja. U romanu se pojavljuju brojne povijesne ličnosti, kao i mnogi slavni umjetnici. Mnoštvo povijesnih podataka isprepletenih s fikcijskom pričom daje romanu edukativan i informativan karakter. Roman Pavić opisuje odnos između, na žalost, pomalo zanemarenog osječkog kipara židovskog podrijetla Oskara Nemona i Winstona Churchilla koji se temelji na stvarnim povijesnim činjenicama. Osim što je autor znamenitih Freudovih bisti, izrađivao skulpture britanskog ratnog premijera, a posebno je zanimljivo da je i sam Winston Churchill izradio skulpturu Oskara Nemona, što svjedoči o njihovom velikom prijateljstvu.
Dijelovi radnje romana događaju se upravo preko puta Knjižnice Medveščak, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, neposredno nakon njegove izgradnje 1938. godine. Autor je namjerno uvrstio stvarne likove poput Ljube Babića, Ivana Meštrovića i brojnih drugih umjetnika s namjerom da roman čitatelju bude što zanimljiviji.
Osim što je roman o umjetnosti, Pozdrav iz Staljingrada ujedno je i ratni roman, čime je Roman Pavić dokazao da je poznavalac i vojne povijesti. Među mnogim realnim opisima borbi i devastacija kao posljedica Drugog svjetskog rata autor izdvaja grad Harkiv koji se spominje u romanu. Nažalost, svjedoci smo da se u trenutku pisanja ovog teksta na tom području vode teške borbe, što ovaj povijesni roman na neki način čini aktualnim. Uvjerljivosti opisa psihičkog stanja likova pred sam odlazak na front uvelike je pomoglo i autorovo ratno iskustvo. Naime, Roman Pavić borio se kao dragovoljac Domovinskog rata i ranjen je u Tenji prilikom spašavanja i izvlačenja ranjenika. Zbog njegovih zasluga tijekom Domovinskog rata odlikovao ga je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.
Tijekom predstavljanja knjige govorilo se i o slobodi kao središnjoj temi ovogodišnje Noći knjige. Život trojice glavnih likova romana opisan je kroz četiri totalitarna režima, Kraljevinu Jugoslaviju, Nezavisnu Državu Hrvatsku, Sovjetski Savez i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Kao pojedinci teško se sami mogu oduprijeti represivnim sustavima i trojica glavnih junaka romana su poput „listova na vjetru“, slikovito je objasnio autor. Jedna od mnogih poruka romana odnosi se na veću svijest o tome koliko je sloboda važna i koliko je važno više je cijeniti.
Zamoljen da kaže nekoliko riječi o Družbi „Braće Hrvatskoga Zmaja“ u kojoj obnaša dužnost meštra već drugi uzastopni mandat i u kojoj je aktivan na očuvanju hrvatske kulturne baštine, autor je napomenuo da nije riječ ni o kakvoj masonskoj organizaciji, niti je politički ili ideološki orijentirana s obzirom na predrasude koje vladaju o Družbi. Radi se isključivo o organizaciji koja radi na očuvanju hrvatske kulture i kulturne baštine. Družba „Braće Hrvatskoga Zmaja“ zaslužna je za osnutak Gradske knjižnice, Muzeja grada Zagreba, Državnog arhiva u Zagrebu, Hitne pomoći i vatrogastva. Također je zaslužna za izgradnju i obnovu brojnih spomenika i ustanova. Prema riječima gosta, kultura i znanost nešto su što obilježava naciju i jako je važno da se sačuvaju i ostanu budućim generacijama.
Roman Pavić otkrio nam je neke detalje o svoja dva buduća romana. Riječ je o romanu Kamikaze koji se temelji na stvarnim povijesnim događajima. Kao inspiracija za pisanje romana, osim posjeta Japanu, poslužio mu je japanski pilot koji je za vrijeme američko-japanskog sukoba u Drugom svjetskom ratu oboren prije sudara s američkim brodom, a kojega je imao priliku upoznati kao dijete. Drugi je roman U potrazi za Kainom i Abelom o velikom hrvatskom slikaru Celestinu Medoviću. Oba su romana već napisana i trebaju biti objavljena u sljedeće dvije godine, što se u knjižnici s nestrpljenjem iščekuje.
Prilikom autorovog zanimljivog predstavljanja romana koje je proteklo u odličnoj atmosferi došlo je do tehničkih poteškoća s aplikacijom Zoom zbog kojih snimka događanja objavljena na službenom YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba počinje tek od tridesete minute. Unatoč svim prednostima tehnologije, može se zaključiti da je najbolje i najsigurnije događanjima u knjižnici prisustvovati uživo. ZKD