Bez uveza - Prijevod za početnike

Prijevod za početnike u Knjižnici Božidara Adžije

Marina Putnik
marina.putnik@kgz.hr

Milkica Ursa
milkica.ursa@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Božidara Adžije

Mjesec hrvatske knjige 2023. godine s temom Književnost bez granica! posvećen prevoditeljima, odnosno književnom prevođenju Nek' ti riječ ne bude strana(c)…, u Knjižnici Božidara Adžije prošao je vrlo živo u znaku izložbe Književni prijevodi i kultura autora Marine Putnik i Siniše Nikolića te u duhu programa razvoja kritičkog mišljenja: Prijevod za početnike ili Zašto engleske rijeke nisu bogate autorice Ane Golubić. Živo zato što su učenici VII. gimnazije svakodnevno dolazili u knjižnicu, u pratnji knjižničarki Lidije Dizdar i Marije Novokmet, razgledati izložbu i poslušati što im autori imaju reći o izložbi. Prije nego što bi poslušali zanimljivosti i poteškoće oko prijevoda s jezika i kulture jednoga naroda u jezik i kulturu drugoga naroda, učenici su upoznati s osnovnim informacijama o radu knjižnice i specifičnostima Knjižnice Božidara Adžije. Time je kroz uslugu Korak po korak do knjige taj mjesec prošlo oko 95 srednjoškolaca, koje je vodila knjižničarka Milkica Ursa.

Učenici su bili znatiželjni, pa je svaki njihov dolazak i razgovor s njima bilo pravo malo slavlje za nas knjižničare. Sretni smo jer je ostvarena jedna od IFLA-inih (IFLA public library service guidelines) smjernica (smjernice za knjižnične usluge za mladež): Mladež ima pravo na usluge jednake kvalitete kao i sve ostale dobne skupine stanovništva. Stoga bi svaka knjižnica trebala osnovati službe i usluge za mladež kao dio svojih redovitih usluga. Knjižnične usluge za mladež trebali bi razvijati u kontekstu svih knjižničnih usluga, ali i u suradnji s drugim ustanovama.(1)

Na tragu IFLA-inih smjernica za knjižnične usluge za mladež tijekom posjeta srednjoškolaca zabavljali smo se u edukativnim sociološkim radionicama. Dok su se prvi razredi VII. gimnazije upoznavali s temeljnim pojmovima: kultura, norme, vrijednosti, socijalizacija, sociologija jezika i dr. kroz primjere iz svakodnevnog života, maturanti su bili aktivni sugovornici u radionicama. Drugim riječima, u radionici se raspravljalo o tome što sve kultura (ni)je i složili smo se sa suvremenim znanstvenim pristupom sociologa i antropologa da je vjerojatno lakše odgovoriti na pitanje što sve kultura nije ili što sve ne spada pod pojam definiranja kulture. Teškoće u definiranju i određenju pojma kulture leže u njezinu širokom spektru značenja. Bilo da svoj znanstveni interes usmjerimo prema, primjerice, modnim i prehrambenim navikama pripadnika nekog društva ili, pak, prema navikama korištenja slobodnog vremena i stanovanja neke skupine ili pojedinaca, naći ćemo se u području proučavanja kulture. Također, pozabavimo li se istraživanjima sustava vrijednosti, vjerovanja ili svakodnevnim obrascima ponašanja neke skupine ljudi ili šire društvene zajednice, ponovno zalazimo u područje proučavanja problematike kulture u najširem smislu tog pojma.

Također smo naučili da antropolozi Samovar, Porter i McDaniel u svojoj knjizi Komunikacija između kultura navode pet elemenata od kojih se, smatraju oni, sastoji svaka kultura: povijest, religija, društvene vrijednosti i norme, društvena organizacija i jezik. Kako je tema Mjeseca hrvatske knjige bila književno prevođenje, naglašeno je da je jezik „zajednički svim kulturama jer se na njemu temelji društvena komunikacija, ali se istodobno smatra i glavnom metodom i sredstvom prenošenja neke kulture. Jezična djelatnost pripadnicima neke kulture omogućuje razmjenu „ideja, osjećaja i informacija“(2). Spomenuto je da postoji konsenzus znanstvenika oko toga da se prilikom proučavanja i istraživanja tema iz područja kulture treba uzeti u obzir pet temeljnih zajedničkih obilježja svake kulture: kultura se uči, dijeli, temelji na simbolima, dinamičan je i integrirani sustav. Maturanti su tijekom radionice pokazali znanje o temeljnim sociološkim pojmovima i o društvenim procesima u hrvatskom društvu vezanima uz područje kulture, što su i potkrijepili primjerima iz svakodnevnog života.

U sklopu programa Biti u PRAVU : razvoj kritičkog mišljenja, a potaknuta temom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, autorica programa Ana Golubić izradila je infografiku Prijevod za početnike ili Zašto engleske rijeke nisu bogate. Cilj izrade te infografike bio je ukratko prikazati zašto prevođenje nije samo automatska zamjena riječi za riječ, nego stručan, mukotrpan, a često i kreativan posao. Budući da se kvalitetan prijevod od nekvalitetnog razlikuje upravo po tome koliko je prevoditelj obrazovana osoba sa širokim općim znanjem i kulturom, tema infografike nadopunjavala je temu izložbe jer nema kulture bez jezika ni jezika bez kulture.

Cilj programa Biti u PRAVU : razvoj kritičkog mišljenja jest poticati na divergentno razmišljanje, a radionice i neposredan rad sa srednjoškolcima odličan su način za to jer se učenici vrlo brzo oslobode svojevrsne „ukočenosti“ koju na neki način sami sebi nametnu kada su u školskim klupama te u neformalnom okruženju knjižnice slobodnije razmišljaju i dolaze do različitih ideja, što je i cilj programa. Automatsko izgovaranje unaprijed naučenih rečenica i divergentno razmišljanje ne idu zajedno. Svaki jezik proizlazi iz sredine, tradicije, vremena i okolnosti u kojima se njegovi govornici nalaze i savršen je sustav u kojem se može iščitati mnogo toga. Prevođenje iz jednoga jezika u drugi jest prevođenje jednoga sustava u sasvim drugi sustav. U današnje doba kada je znanje koje je prikupljano stoljećima od nas odvojeno samo pritiskanjem nekoliko puta po ekranu, mladi ljudi odrasli uz takve ekrane lako steknu dojam da je potpuno jednako i s prevođenjem. Ovim im se radionicama na neposredan način pokazalo zašto to još uvijek ne može biti tako i zašto je još uvijek prevođenje bilo kojeg teksta polagan i kreativan posao uz koji i sam prevoditelj često nauči mnogo toga novoga. ZKD

Korištena literatura:

(1) IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin ; [s engleskog prevela Irena Kranjec]. - 2. hrvatsko izd. [prema 2. izmijenjenom izd. izvornika]. - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.

(2) Samovar, Larry A.; Porter, Richard E.; McDaniel, Edwin R. Komunikacija između kultura. Jastrebarsko : Naklada Slap, 2013., Str. 20.

Google Sites

Report abuse