Poslijepodne s Matoševim pjesmama, pripovijetkama, rugalicama i epigramima:
obilježavanje 150. obljetnice rođenja
Antuna Gustava Matoša
Isabella Mauro
Hrvatski centar za dječju knjigu, Knjižnice grada Zagreba
Milkica Ursa
Knjižnica Božidara Adžije, Knjižnice grada Zagreba
Koliko je Matoš i danas aktualan i inspirativan mladima pokazalo se na jednom sasvim posebnom poslijepodnevu u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice.
U povodu 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša (1873. – 1914.), točno na Matošev rođendan, 13. lipnja 2023. godine, okupilo se Lutkarsko kazalište Za bregom – Klub čitatelja i lutkara, učenici prirodoslovne gimnazije iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga s voditeljicom, Sanjom Vlahović Trninić, profesoricom hrvatskoga jezika i književnosti, Isabella Mauro, voditeljica Hrvatskog centra za
dječju knjigu, i Milkica Ursa, knjižničarka iz Knjižnice Božidara Adžije, na Poslijepodnevu s Matoševim pjesmama, pripovijetkama, rugalicama i epigramima. Voditeljica programa, dr. Zdenka Đerđ, na početku programa najavila je premijeru, praizvedbu lutkarskoga igrokaza Moć savjesti Antuna Gustava Matoša u listopadu 2023. godine, dramatizaciju Matoševe prve
objavljene istoimene pripovijetke u Vijencu 1892. godine, koja je simbolično označila početak hrvatske moderne.
Nakon uvodnih riječi dr. Đerđ prepustila je program učenicima 3.b razreda prirodoslovne gimnazije koji su zajednički osmislili, igrali, pričali i recitirali izabrane pripovijetke i stihove A. G. Matoša, uz mentorstvo profesorice Vlahović Trninić. To je bio sat lektire u knjižnici.
Učenici koji nisu bili za scenski nastup izradili su tematske plakate o Matošu i njegovim djelima.
Bilo je zadovoljstvo pratiti kako su mladi ljudi 21. stoljeća oživjeli cinika Matoša s početka 20. stoljeća. S odmakom od više od stotinu i deset godina i Matoš bi uživao u adaptaciji ove složene pripovijetke s kultnim likovima ljubavnog trokuta – Alfredom, Fanny, Forestom i papigom Camao, koje su učenici prikazali kao „trač“ čiji se sadržaj i prepričavanje šire gradskim kavanama u koje je Matoš rado zalazio. U izvedbi su sudjelovali i igrali uloge učenici Luna Obradović, Margareta Perović, Ema Pisanski i Katarina Slamar te Matko Jakovljević, Grga Leon Juras, Samuel Kišur Postružin, Toma Mimica i Dominik Peharec. Plakat uz pripovijetku izradili su Helena Vajić i Martina Plješa.
Recital koji je uslijedio kazivali su učenici Vito Matković (stihove pjesme Stara pjesma), Luka Jergović (stihove antologijskog soneta Utjeha kose), Mirta Dušević–Šlehta (Djevojčici umjesto igračke), Matko Jakovljević na drugačiji način izveo pjesmu Utjeha kose, a Daniel Jukić uveselio je izabranim, britkim epigramima i aforizmima A. G. Matoša.
Crtica Kip domovine leta 188*, nadahnuta stvarnim događajima na Trgu bana Jelačića s kraja 19.
stoljeća, u učeničkoj izvedbi uz scenske rekvizite poput mača, natpisa na mađarskom, škrlaka starog stotinu godina, kupljenog u Vukovaru nedaleko od Tovarnika, gdje je Matoš rođen, adaptirali su i igrali učenici Lucija Dokupil, Mirta Dušević Šlehta, Julija Ilijaš, Maša Lojo, Kata Medak, Petra Šoda i Nina Turkalj. Dizajn plakata izradila je Katarina Vilić.
Dizajn plakata programa Matošu za rođendan izradile su učenice Lara Fulir, Ana Grđan i Ana Papić.
Kako je sastavni dio Poslijepodneva s Matošem razgovor o slušanom i viđenom programu sudionika i kazivača te produbljivanja znanja o kontekstu vremena u kojemu je stvarao ovaj vrsni virtuoz stiha i utemeljitelj književne kritike u Hrvata, o crticama iz Matoševa života i rada govorila je suradnica Milkica Ursa.
Na početku kazališnog razgovora svi su sudionici sjeli ukrug, simbolizirajući, prema riječima dr. Đerđ, kamenčić u vodi koji se širi u krugovima. Sudionici su imali priliku vidjeli presliku iz tadašnjih dnevnih novina Novine i Ilustrovani list koje su izvještavale o Matoševoj smrti (17. ožujka 1914.) i velikom ispraćaju, koje su inače dio
građe serijskih publikacija Gradske knjižnice i Knjižnice Božidara Adžije.
Uz osvrt na zanimljive, komične, ali i ozbiljne učeničke izvedbe, knjižničarka je istaknula raznovrsnost književnih vrsta Matoševa stvaralaštva prikupljenih u Sabranim djelima Antuna Gustava Matoša (1973., JAZU) u 20 svezaka, istaknuvši
da je Matoš i danas aktualan i suvremen svojom angažiranošću intelektualca koji je inzistirao na hrvatskom jeziku u govoru i pismu te na čuvanju domovine kao majke.
Također, razgovaralo se o svemu što su učenici izveli i govorili i kako su pronašli motivaciju te što je publika vidjela, čula i, najvažnije od svega, doživjela.
Program Klub čitatelja i lutkara Lutkarskog kazališta Za bregom inače okuplja voditelje i članove amaterskih lutkarskih, kazališnih i recitatorskih družina i/ili radionica svih dobnih skupina koji se održavao i u pandemijskom razdoblju online susretima i radionicama izbora i kazivanja izabranih stihova osnovnoškolske djece, a od prošle godine u suradnji s Hrvatskim centrom za dječju knjigu (Knjižnice grada Zagreba) organizira se u obliku poslijepodnevnog susreta ljubitelja poezije izabranog/izabranih pjesnika sa srednjoškolskim učenicima.
Program je radnog, a ne natjecateljskog karaktera, pa nije otvoren za širu javnost, već je ograničen brojem suradnika, uzvanika i prijatelja sudionika. Zadovoljstvo je bilo gledati izvedbu Matoševih djela koja su ovi mladi ljudi približili vremenu i društvenim okolnostima u kojima žive te nakon njihove izvedbe znati da su Antun Gustav Matoš i njegova djela u sigurnim rukama.
Učenici 3.b razreda Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, mladi ljudi puni energije, strasti, života i duhovitosti, iskoračili su iz čestih predrasuda odraslih prema njima kao nezainteresiranih prema klasicima, predrasuda o lektiri kao nužnoj, a često nevoljenoj literaturi, te izrazili sebe kroz Matoševu poeziju i prozu, uzevši je kao svoju, osuvremenivši tek način izvođenja. Doživljaj za poželjeti u knjižnici! ZKD