Cilj je izložbe baštinu, koja je oko nas, oživjeti tako što će biti vidljiva većem broju korisnika i široj zajednici u kojoj djeluje Knjižnica. Vidljivost neke teme, u ovom slučaju parka Krešimirac, tj. jedne od sastavnica parka, praćakališta (bazena), postiže se postavljanjem edukativnih izložbi u slobodnom studijskom prostoru ili u studijskoj čitaonici. Svrha prezentiranja parka jest oživljavanje ovog dijela grada Zagreba, poput primjerice Zrinjevca, Tomislavca, Strossmayerova i Europskog trga, o čemu govori knjiga Grad kao susret: etnografije zagrebačkih trgova autorica Valentine Gulin Zrnić i Nevene Škrbić Alempijević iz 2019. godine, jer je, nažalost, nakon što završi radno vrijeme okolnih ureda i MORH-a, koji je prije bio Trgovačka akademija, park najčešće pust. Živahno je jedino na dječjem igralištu na kojemu se djeca s roditeljima igraju ne znajući da je na tom mjestu svojedobno bio dječji bazen koji je četrdesetih godina 20. stoljeća predstavljao pravu senzaciju. Kako je važno vratiti vodu u javni gradski prostor ne samo zbog ambijentalnih već i zbog ekoloških razloga, primjerice time se smanjuje broj plastičnih boca iz kojih pijemo tekućinu tijekom dana, te bioraznolikosti, idealno bi bilo vratiti staro praćakalište (bazen) i postaviti česmu s pitkom vodom. Čitanje javnih prostora u gradu Zagrebu i promišljanje o njima već nekoliko godina uspješno odrađuje platforma 1postozagrad koja je zamijetila i predložila vraćanje praćakališta (bazena) na staro mjesto kako bi se park vratio u prvobitno stanje jer je on ujedno i modernistički urbani biser pejzažnog, slovenskog arhitekta Cirila Jegliča iz 1938. g. Park je podijeljen na dvije skladne cjeline odijeljene prometnicom, a njihove su podsastavnice dječje igralište na čijem se mjestu nalazi skulptura dječaka Mali dječak (kipara Emila Bohutinskog), pejzažni park, ružičnjak u sklopu kojega je skulptura Njegovateljica ruža (akademskog kipara Frane Kršinića), i tzv. Vrt za odrasle s fontanom Kozmički ciklus vode i česmom obnovljenom 2016. godine. Ima i 90-ak zimzelenih biljaka, 60-ak grmolikih vrsta, dom je raznim pticama, pčelama, insektima i ostalim životinjama.

Kako je održivost baštine itekako važna, izložba i prezentacija prate temu s osobitim naglaskom na grad kao ugodno mjesto susreta uz vodu u javnim gradskim sredinama. Svi koji su putovali u druge zemlje ili kontinente znaju koliko je važno da je u nepoznatom gradu pitka voda dostupna na otvorenim trgovima ili ulicama. Stoga je već izložba na Svjetski dan voda, u ožujku, promovirala dokumentarni film Put(e)ovi vode i predavanje Mnogi su živjeli bez ljubavi, a nitko bez vode te je izložba Praćakališta (bazeni) kao dio baštine nastavak osvješćivanja javnosti za ovu važnu temu. Radi osvješćivanja važnosti pitke vode platforma je u projektu Žedni grad u suradnji s Goethe Institutom-Kroatien i Knjižnicom Jelkovec, KGZ, unutar projekta Kulturni književni lift, na poetskom natječaju o važnosti ekologije i održivosti, tj. pitke vode, poezijom nastojala oživjeti pitku vodu u javnom prostoru. Prve tri pjesme s natječaja vidljive su u prezentaciji koja se, dok traje izložba, prikazuje u slobodnom studijskom prostoru Knjižnice.