Metamorfoze slike i riječi :
O književnom i likovnom djelu Dimitrija Popovića
Akademski slikar, autor europskog renomea Dimitrije Popović, nesumnjivo je jedan od najistaknutijih autora suvremene umjetnosti. Umjetnik izuzetno značajnog opusa, podjednako se lako izražava kao slikar i kao književnik. Rođen je 1951. godine u Cetinju, dok je 1974. godine u Zagrebu završio Akademiju likovnih umjetnosti. Izlagao je sa značajnim slikarima, među kojima i s velikim Salvadorom Dalíjem. U godini „Jubileja 2000 godina kršćanstva“ izlagao je u Rimu ciklus raspeća „Corpus Mysticum“. Jedan je od sedamnaest umjetnika, likovnih kritičara i filozofa koji su bili pozvani odgovoriti na „Pismo pape Ivana Pavla II. umjetnicima“, a odgovori su objavljeni u knjizi „Umjetnici odgovaraju papi Ivanu Pavlu II.“
Priredio je sedamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te dobio trideset domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. O njegovu radu objavljeno je 13 monografija i snimljeno 15 dokumentarnih filmova. Dosad je objavio 19 knjiga.
Likovno mu je stvaralaštvo prožeto književnošću. Lautréamont, Rimbaud i Kafka pisci su koji su snažno obilježili Popovićevu mladost, posebno Lautréamont. Njegova su Maldororova pjevanja snažno utjecala na likovni senzibilitet Dimitrija Popovića, odnosno afinitet za nadrealističku poetiku, dok mu je Kafkin Preobražaj otkrio svijet funkcionalne bizarnosti.
U Popovićevu slučaju odnos slike i riječi osobito je važan, jer jedno proizlazi iz drugoga. Slika izaziva riječ, kao što riječ potiče sliku. Konačno, u kršćanskoj religiji „Riječ je postala tijelom“, a tijelo automatski implicira sliku. Temati kojima se bavio, bilo da su sakralnog ili svjetovnog sadržaja, znaju biti toliko slojeviti i bogati značenjima, pa se nameće potreba da se iz jednog medija prijeđe u drugi, likovno izrazi književnim.
Knjižnica Božidara Adžije uvijek je bila otvorena za promicanje kulture i umjetnosti, a ovom smo prigodom s ponosom i čašću ugostili jednoga od najznačajnijih umjetnika današnjice.
Naš proslavljeni umjetnik, Dimitrije Popović, koji je svojedobno izlagao s legendarnim Salvadorom Dalíjem i drugim velikanima svjetskog slikarstva prvi put u Knjižnici Božidara Adžije izložio je plakate, monografije, svoje osobne predmete i rukopise.
Za najavni plakat izložbe i tribine izabrali smo portret Franza Kafke, kao svojevrsnu posvetu velikom književniku u povodu 140. obljetnice njegova rođenja, a i iz razloga što je Kafka trajna Popovićeva inspiracija još od srednje škole, kada je prvi put naslikao njegov portret.
Na izložbi su se mogle razgledati i unikatne likovne monografije s originalnim grafikama, kao i originali razglednica iz privatne zbirke mr. sc. Bože Biškupića. Uz izložbu održala se i tribina na kojoj je bilo riječi o simbiozi likovnog i književnog u stvaralaštvu Dimitrija Popovića, o čemu je govorio akademik Krešimir Nemec, dok je kazališna kritičarka Večernjeg lista Bojana Radović govorila o Dimitriju kao kratkopričašu koji redovito objavljuje kratke priče u nagradnom natječaju Večernjeg lista „Ranko Marinković“.
Sam je Dimitrije Popović mnogobrojnoj publici objasnio kako se u njegovu slučaju prožimaju oba vida umjetničkog stvaralaštva jer ponekad se čini da slika drugim jezikom može prenijeti sve ono što ne mogu riječi, a ponekad je i obratno. Razgovor je moderirala knjižničarka Ivana Sabljak.
Izložba i tribina medijski je bila izvrsno popraćena. Popratili su je Hrvatska radiotelevizija (Vijesti iz kulture HRT1), Večernji list, Vijenac i mnogi drugi.
Izložba se mogla razgledati do 15. svibnja 2023. godine. ZKD