Kako nastaje građa lagana za čitanje?
Embedded Files
Sandra Domijan Radujković
sandra.domijan.radujkovic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Marina Držića
Hrvatsko knjižničarsko društvo obilježilo je Mjesec hrvatske knjige predavanjima na temu „Kako nastaje građa lagana za čitanje?“ u okviru aktivnosti Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati“. Domaćin događanja bila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, koja je ujedno i suorganizator kampanje. Goste su pozdravile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivanka Stričević; predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva, Jasenka Pleško; predsjednica HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, Anita Malkoč Bišćan; i voditeljica Kampanje „I ja želim čitati!“, Željka Miščin.
Organizirana su stručna predavanja na temu građe lagane za čitanje u kojima su sudjelovali stručnjaci iz knjižničarstva, logopedije te hrvatskoga jezika i književnosti. Predavači su bili Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica (NSK); Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe; Jelena Lešaja, voditeljica posudbenog odjela u Hrvatskoj knjižnici za slijepe; prof. dr. sc. Mirjana Lenček, profesorica s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta; dr. sc. Dragica Dujmović Markusi i Ivana Tolj, prof. hrvatskoga jezika (nakladnik Alfa). Predavači su upoznali sudionike s procesom pripreme teksta pisanog na standardnom jeziku u tekst koji nazivamo građom laganom za čitanje. Građa lagana za čitanje obuhvaća jezičnu i grafičku prilagodbu knjiga namijenjenih osobama s teškoćama u čitanju i razumijevanju tog teksta. U taj proces prilagodbe uključeni su logoped, profesor hrvatskoga jezika, lektor, ilustrator i urednik izdanja. Predavači su istaknuli važnost suradnje profesora hrvatskoga jezika, logopeda i knjižničara na poticanju čitanja kod djece i mladih s teškoćama čitanja i disleksijom. Od iznimne je važnosti postojanje građe lagane za čitanje u obrazovanju. Istaknuta je nada da se više naslova tih izdanja nađe na policama knjižnica. Rečeno je i kako ima prostora za rad na poboljšanju kvalitete pojedinih izdanja građe lagane za čitanje koja se trenutno nalazi na tržištu.
Drugo izdanje međunarodnih IFLA-inih Smjernica za građu laganu za čitanje koje je usvojila i čija je potpisnica i Republika Hrvatska donijelo je brojne pomake u području građe lagane za čitanje. Promjene su vezane uz tehnička rješenja, postojanje novih međunarodnih dokumenata za osobe s invaliditetom, novosti o pravima vezanima uz postupak objavljivanja građe lagane za čitanje i zakonodavstvu vezanom uz autorska prava. Smjernice nas upoznaju s pravilima kreiranja građe kroz primjenu spoznaja onih koji su građu pisali prilagođeno, pisano jednostavnim jezikom, lagano za čitanje. Prerađeni oblik Smjernica šire je usmjeren od prvog izdanja i detaljnije obrađuje različite skupine osoba s invaliditetom koje mogu imati značajnih teškoća pri čitanju. Detaljnije je obuhvaćena ne samo problematika osoba s disleksijom nego i osoba s intelektualnim teškoćama, neuropsihijatrijskim poremećajima, gluhih i gluhoslijepih osoba, osoba s afazijom, osoba s demencijom i drugih osoba koje iz različitih razloga mogu imati problema s čitanjem.
U ovom izdanju Smjernica naglašava se potreba istraživanja obilježja građe lagane za čitanje suradnjom znanstvenika i stručnjaka iz prakse, u smislu poboljšanja kvalitete spomenute građe. U Hrvatskoj još uvijek nema sustavne proizvodnje građe objavljene u obliku laganome za čitanje (postoje samo sporadična izdanja). Izdanje Smjernica trebalo bi biti izvor novih korisnih informacija i poticaj za nakladnike i sve ustanove i pojedince koji se bave osobama s različitim oblicima teškoća u jeziku, čitanju i pisanju.
Smjernice imaju tri osnovna cilja:
opisati prirodu građe lagane za čitanje i potrebu za tom vrstom građe te odrediti glavne ciljne skupine;
ponuditi naputke nakladnicima građe lagane za čitanje i organizacijama i uredima koji pomažu osobama s teškoćama u čitanju;
ponuditi prijedloge nakladnicima građe lagane za čitanje te organizacijama i agencijama koje pružaju podršku osobama s teškoćama čitanja.
Tko su osobe s teškoćama čitanja? Osobe koje teško dekodiraju tekst, čitaju sporo, nerazgovjetno i ne razumiju ono što pročitaju.
Što tekst čini laganim za čitanje? Postoje dvije definicije izraza „lagano za čitanje“. Jedna podrazumijeva jezičnu prilagodbu teksta kojom je olakšano njegovo čitanje, a tekst postaje dostupniji od prosječnog teksta, no to ne olakšava njegovo razumijevanje. Druga definicija podrazumijeva prilagodbu koja istodobno olakšava čitanje i razumijevanje. Cilj je publikacija laganih za čitanje predstaviti tekstove jasne i lagane za razumijevanje, prikladne raznim dobnim skupinama. Koncept građe lagane za čitanje ne odnosi se samo na jezik i sadržaj, nego uključuje ilustracije, oblikovanje i prijelom.
Kako učiniti tekst laganim za čitanje?
Pisati jasno, logično, konkretno i sažeto. Izbjegavati „teške riječi“ i metafore.
Ispitati građu na predstavnicima ciljnih skupina prije tiskanja.
Prilagoditi novine s elementima koji se primjenjuju i u knjigama koje čine građu laganu za čitanje. Standardne su novine često prepune bespotrebnih činjenica, a novine lagane za čitanje moraju se prilagoditi tako da vijesti budu pisane jednostavnim jezikom s dodatnim pojašnjenjima.
Potrebno je istaknuti da sve osobe s teškoćama čitanja i disleksijom trebaju imati slobodan pristup svim informacijama.
Ilustracija je važan dio građe lagane za čitanje. Pomaže čitatelju da lakše razumije tekst koji čita.
Piktogram ili piktograf simbol je koji predstavlja koncept ili predmet ilustracijom. Građa lagana za čitanje s piktogramima pomaže osobama s intelektualnim teškoćama u razumijevanju sadržaja.
Izgled i oblikovanje teksta važni su za građu laganu za čitanje. Prijelom građe lagane za čitanje mora biti grafički atraktivan. Preporučuju se široke margine i veliki razmaci koji čine tekst pristupačnijim.
Papir mora biti kvalitetan, a pismo razmjerno velikog fonta. Preporučuje se veličina slova od 11 do 12 točaka.
Publikacije pisane kao građa lagana za čitanje moraju biti pravilno označene. Potrebno je staviti logotip koji govori da se radi o građi laganoj za čitanje. To je praktično rješenje za prepoznavanje publikacije na polici u knjižnici ili knjižari.
Koja je građa namijenjena osobama s teškoćama u čitanju?
građa lagana za čitanje
e-knjiga
zvučna knjiga
zvučni CD
daisy knjiga
zvučni mp3 format
Knjižnice imaju važnu ulogu u promoviranju građe lagane za čitanje. Knjižnično osoblje trebalo bi biti osposobljeno za pružanje pomoći svim korisnicima, uključujući i osobe s teškoćama u čitanju i disleksijom. Iznimno je važna suradnja među svim vrstama knjižnica. Narodne i školske knjižnice trebale bi usko surađivati sa specijalnim knjižnicama, posebno s Knjižnicom za slijepe i slabovidne osobe.
Prijevod Smjernica, kao i sustavan rad i riječ stručnjaka na temu građe lagane za čitanje, trebao bi biti još veći poticaj knjižničarima u Hrvatskoj u izradi novih prilagođenih knjižničnih programa u radu na podizanju kvalitete pružanja knjižničnih usluga osobama s različitim teškoćama u čitanju i pisanju. ZKD
Google Sites
Report abuse