Književni petak 2021. ili kriza kao poticaj za razvoj
Ivana Fištrek
Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica
Helena Predojević
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Novi Zagreb
U protekle dvije godine svjedoci smo prilagodbe novim okolnostima, po diktatu epidemioloških mjera, u svim sferama društva, pa i u knjižničarskoj struci. Online održavanje knjižničarskih radionica, predavanja i skupova postalo je više pravilo nego iznimka. Jednako se tako odvijala i prilagodba tribine Književni petak, koja se neprestano održava od 1955. godine do danas. Na početku u Knjižnici Božidara Adžije, dok je još televizor bio rijetkost u domovima naših sugrađana, a danas se odvija u Gradskoj knjižnici, u okviru Knjižnica grada Zagreba, ali se uslijed pandemije koronavirusa program istovremeno emitira i online prisutnoj publici. Tribina je u desetljećima trajanja doživjela niz promjena u skladu s tehnološkim razvojem, ali i zbivanjima u društvu. Epidemiološki su uvjeti potaknuli novitet u organizaciji; program se počeo održavati u hibridnom izdanju – za ograničeni broj posjetitelja u knjižnici, a putem live streaminga za neograničeni broj pratitelja – na internetu.
Kratak osvrt na sadržajni dio održanog programa
Okolnosti prethodne godine imale su za posljedicu reduciranje programa, no kvaliteta sadržaja nije dovedena u pitanje. Prvi urednik bio je novinar i urednik mrežnog portala Kulturpunkt.hr, Lujo Parežanin. Razgovor na temu Tradicija, baština i ideologija u kojemu je sudjelovalo troje gostiju – povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić, pisac i kritičar Dinko Kreh i članica kustoskog kolektiva BLOK, Ana Kutleša – vodio se o književnosti i umjetnosti, odnosno o transformacijama poimanja kulturne baštine od devedesetih godina prošloga stoljeća do danas. Na sljedećoj tribini pod nazivom Društveno angažirane izvedbene prakse o angažiranom plesu i kazalištu, kao i mogućnostima inkluzije marginaliziranih skupina kroz ples i kazalište, uz urednika razgovarali su kazališni redatelj Mario Kovač, povjesničarka umjetnosti i trenerica Kazališta potlačenih Josipa Lulić te plesna umjetnica i kritičarka Iva Nerina Sibila.
Prva tribina pjesnikinje i novinarke Sanje Baković bila je razgovor s prevoditeljem i filozofom Domagojem Orlićem o Patanjalijevim joga sutrama, drevnom spisu indijske samkhya filozofije, u povodu novog izdanja u njegovu prijevodu na hrvatski jezik i s komentarom. Sljedeća tribina bila je posvećena refleksijama književnog stvaralaštva i zahtjevnosti prevođenja djela svjetski priznatog mađarskog pisca Laszla Krasznahorkaija te njegovu boravku u Hrvatskoj. Razgovor se vodio s prevoditeljicom Viktorijom Šantić, dobitnicom godišnje nagrade DHKP-a za prijevod Krasznahorkaijevog romana Seiobo je bila tamo dolje, te s Petrom Milatom, domaćinom na piščevoj turneji po Dalmaciji, na osnovu koje je nastalo njegovo djelo U potrazi za Homerom.
Goran Sunajko, kojemu je uz ontologiju i filozofiju politike u primarnom fokusu i estetika, uredio je tribinu Suvremeni imperativ ljepote o transformaciji mišljenja lijepoga danas i načinima na koje se sve imperativ ljepote odražava u umjetnosti i estetskoj medicini. O tome su razgovarali povjesničar umjetnosti Frano Dulibić te dermatovenerologinja Željana Bolanča. Posljednja je pak tribina, Umjetnost i psihoterapija, bila o povezanosti umjetnosti i psihe te važnosti umjetnosti u psihoterapeutskim praksama. Svoja su iskustva na tu temu podijelili psihijatrica Vlasta Štalekar, koja se bavi i fotografijom, te Marko Tokić, koji se bavi odnosom filozofije i psihoterapije te slikanjem.
Prijenos programa uživo
Imajući u vidu važnost dostupnosti kulturnih sadržaja publici, osobito u krizna vremena, u 2021. godini omogućen je prijenos uživo svih šest održanih tribina Književnog petka. Osim potrebne opreme, omogućavanje prijenosa zahtijevalo je i druga tehnička znanja te usavršavanje kolega knjižničara za pripremu i podešavanje opreme za emitiranje kvalitetnog audiozapisa i videozapisa gledateljima u ekstenzivnoj stvarnosti. Tribine su snimane i emitirane isprva na Facebooku, kasnije na kanalu YouTubea Knjižnica grada Zagreba. Time je posjetiteljima koji iz bilo kojeg razloga nisu bili u mogućnosti doći na program u knjižnicu omogućeno prisustvovati tribini online. Na taj način povećala se publika tribine, nikome se nije uskratila mogućnost prisustvovanja, a poštovane su propisane epidemiološke mjere. Na primjeru posljednje održane tribine, to znači da je tribini prisustvovalo maksimalnih 16 dozvoljenih posjetitelja u prostoru knjižnice, a istovremeno je još 43 gledatelja pratilo tribinu putem interneta, pa ih je ukupno bilo 59.
Snimka prijenosa, odnosno uređena snimka ostaje dostupna za naknadno gledanje na internetu, pa je ova tribina do danas pogledana 534 puta.
Stoga možemo zaključiti kako je najdugovječnija zagrebačka tribina Književni petak ostala vjerna svojoj publici i u zahtjevnijim okolnostima. Uredništvo tribine, kao i ostali uključeni u organizaciju, nastojali su prilagoditi se novonastalim uvjetima uz pomoć mogućnosti koje pružaju društvene mreže i tehnologija današnjice. No, relevantni urednici, zanimljivi sudionici te širok dijapazon književnih, odnosno kulturno-društvenih tema o kojima se razgovara na Književnom petku konstanta je koja osigurava uspjeh.
Književni petak na društvenim mrežama
Administratorice profila Književnog petka na društvenim mrežama u ovom su razdoblju održavale učestalu komunikaciju s pratiteljima. Pokazatelji te aktivnosti vidljivi su iz analitičkih podataka profila na spomenutim društvenim mrežama. Facebook i Instagram Insights alati su koji nude uvid u analizu posjećenosti stranice i aktivnosti na objavama. Ovom prilikom slijedi osvrt tek na broj pratitelja i doseg. Sadašnji broj pratitelja na Facebooku Književnog petka (aktivan od veljače 2017. godine) jest 1609, a u proteklih godinu dana povećan je za 36 %. Na Instagramu (od siječnja 2020. godine) broj pratitelja jest 739, a u 2021. godini povećao se za 29 %, pri čemu su sve objave neplaćene, pa je ovaj porast još značajniji.
Doseg na Facebooku broj je korisnika koji su vidjeli objave na profilu, a prate ga ili su označili stranicu sa „sviđa mi se“.
Iz tih se podataka može zaključiti zanimanje za pojedine teme prema sadržaju objava, pa je najviše interesa u drugom dijelu godine pobudila tribina Umjetnost i psihoterapija. U njezinoj promociji na Facebooku i Instagramu Književnog petka bilježi se povećanje dosega, značajna interakcija s pratiteljima preko Instagram priča te najgledanija objava, što upućuje na aktualnost te teme. ZKD