Vučedol i Vukovar u Knjižnici Božidara Adžije

U Knjižnici Božidara Adžije u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 2020. postavili smo gostujuću izložbu Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi Muzeja vučedolske kulture. Izložba je govorila o poimanju nebeskog i zemaljskog svijeta starih Vučedolaca želeći korisnike i posjetitelje Knjižnice educirati o bogatoj arheološkoj povijesti Vukovara te skrenuti pozornost s rata kao jedine poveznice s tim dijelom Republike Hrvatske. Izložba je sadržavala 12 postavljenih plakata iz Muzeja, knjižni izlog koji tematski prati vučedolsku kulturu, povijest grada Vukovara i kombinata Borovo, Domovinski rat i znamenite Vukovarce te prezentaciju ravnateljice Muzeja vučedolske kulture Mirele Hutinec.

S obzirom na to da navedena visoka škola podučava svoje studente da je kulturna baština neodvojiva od turizma i povijesti, a knjižnica mjesto spajanja i prožimanja jednog i drugog, i ove je godine u povodu 30 godina od pada Vukovara i vukovarske tragedije grčkih razmjera ponovno održano predavanje o izložbi Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi.

Cilj je izložbe bio korisnicima i posjetiteljima Knjižnice, ali i onima u online okruženju (na društvenoj mreži Facebook prikazan je kratki videouradak o izložbi), pokazati svjetliju stranu grada Vukovara koju predstavlja Muzej vučedolske kulture, obnovljen i otvoren 2014. godine. Nastojalo se zainteresirati članove lokalne i šire zajednice za arheologiju, kulturnu antropologiju i bogati knjižnični fond te izbjeći uobičajen prikaz vukovarske tragedije, opsade, okupacije i napada na grad 1991. koliko je to moguće i usmjeriti ih na druge sadržaje koji predstavljaju vukovarsku sadašnjost. U kolektivnoj svijesti mlađih korisnika Knjižnice, pritom se misli na studentsku populaciju jer je Knjižnica specijalizirana za društveno-humanističke znanosti te je najveći broj korisnika upravo mlađe životne dobi, asocijacija na Vukovar podrazumijeva Domovinski rat – Ovčaru – Vučedolsku golubicu, bez jasnog vremenskog razgraničavanja i znanja o arheološkom i povijesnom aspektu starih Vučedolaca i današnjih Vukovaraca.

Od izložene bogate knjižnične građa izdvajamo vrijedan pravopis Branič jezika hrvatskoga Nikole Andrića, rođenog Vukovarca, iz 1911. Moramo izdvojiti i 1. izdanje Matice hrvatske Priče iz Vukovara iz 1992., legendarnog vukovarskog novinara Siniše Glavaševića, tragično ubijenog na Ovčari te djela književnika Pavla Pavličića, rođenog Vukovarca. Klikom na katalog Knjižnica grada Zagreba mogao se pregledati sadržaj publikacija koje su pratile izložbu, kao i sadržaj drugih publikacija vezanih uz izložbu.

Edukativne izložbe potiču na čitanje i podižu razinu prepoznatljivosti fonda društveno-humanističkih znanosti i usluga Knjižnice Božidara Adžije, a popratna bibliografija pruža uvid u bogatstvo i raznolikost knjižne građe.

Odlazeći u Vukovar na Dan sjećanja 18. studenoga, dolazi se s namjerom izražavanja suosjećanja sa žrtvama te kobne 1991. godine bez previše razmišljanja o simbolici i značenju ne samo Vučedolske golubice već vučedolske kulture koja je iznjedrila prvi europski kalendar, najstariji poznati prahistorijski datum, izradu lijeve i desne obuće i time postavila standard koji je usvojen u Europi tek u 19. st. Međutim, za duhovni i mentalni oporavak nužno je u kolektivnom sjećanju usaditi i drugu sliku prostora bogate vukovarske prošlosti koja će iznjedriti sretniju budućnost. Primjer toga je izvrsno arhitektonski riješen Muzej vučedolske kulture, kao i unutarnji postav bisera na Dunavu. Dakle, posjetom drugim lokacijama, a ne samo onih koje su vezane uz Domovinski rat, širi se slika prostora nematerijalne baštine, povećava se znanje i vrijednosti koje smo naslijedili od predaka, a istovremeno se u materijalnom smislu pomaže Gradu da obnovi potrebne resurse. Javne ustanove poput knjižnica i muzeja suradnjom i zajedničkim radom pomažu u edukaciji lokalne i šire zajednice. Suradnja knjižnica i Muzeja dobar je pokazatelj mladim ljudima da je arheologija znanost povezana s povijesti, antropologijom, informacijskim znanostima, turizmom, što je itekako važno i zanimljivo knjižnicama koje su riznice znanja i nasljeđa, a istovremeno kanali koji prošlost približavaju budućnosti.

Više o izložbi dostupno je na stranici Knjižnice Božidara Adžije, na Facebook stranici Knjižnice i u tiskanoj brošuri. ZKD