Prošle godine Komisija za čitanje obilježila je 20. rođendan, i to u okviru programa 48. Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva kada je 13. studenoga 2023. organizirala panel o važnosti strateškog i sustavnog bavljenja pitanjima kulture čitanja. Pozvano je pet stručnjakinja koje su, svaka iz svog kuta, čitanje kao složen društveni fenomen rasvijetlile s raznih, ali međusobno isprepletenih aspekata. Panel je moderirala predsjednica Komisije za čitanje, Arijana Herceg Mićanović. 

Ljiljana Sabljak, doktorica informacijskih i komunikacijskih znanosti, knjižničarska savjetnica, naglasila je da je pravo na čitanje osnovno ljudsko pravo (pravo na jezik, kulturu, puni stvarni život), a posebnim programima vođenog čitanja mijenjamo ulogu današnjeg čitatelja koji preispituje mogućnosti i granice svoje kreativnosti uz voditelja – suvremenog knjižničara.

Knjižničar je u suvremenom svijetu ne samo komunikator između autora i korisnika knjižničnih usluga nego i edukator u podizanju praga pismenosti svojih korisnika. Istaknula je i ulogu knjižnica od 20. stoljeća naovamo jer se u njima sustavno provode programi poticanja čitanja (npr. čitateljski klubovi). Kao zaključak ovog izlaganja, možemo reći da je kultura čitanja temeljna kompetencija potrebna za funkcioniranje u svakom društvu.

Druga panelistica, Mirela Barbaroša-Šikić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti zaposlena u Agenciji za odgoj i obrazovanje, naglasila je da bez čitanja nema kvalitetnoga obrazovanja. Djeca i mladi s više ili manje motivacije čitaju, no postavlja se pitanje čitaju li dovoljno. Ako se zalažemo za čitanje djece i mladih unutar formalnoga obrazovanja, misleći pritom i na njihovo čitanje tijekom života, nužno je u obrazovanju (samo)kritički preispitivati i, u skladu sa svim dostupnim relevantnim informacijama o toj temi, mijenjati pristupe kojima djeci i mladima posredujemo čitanje i njegovu važnost za osobni razvoj i kvalitetnije društvo. Mirela Barbaroša-Šikić ukazala je i na važnost izgradnje ravnopravnijeg odnosa između čitatelja (djece i mladih) i poučavatelja čitanja u odgojno-obrazovnom sustavu. 

Na temu o čitanju i zadovoljstvu govorila je dr. sc. Marija Ott Franolić, nezavisna književna kritičarka i teoretičarka, koja se teorijski bavi povezanošću čitanja, mišljenja i empatije. U svom izlaganju naglasila je da djetetu treba čitati svaki dan, kao i pričati mu priče te pokazati koliko je lijepo maštati i razmišljati zajedno s tekstom. Mladi ljudi moraju u knjigama i pričama pronaći zadovoljstvo, povezati se s likovima o kojima čitaju, jer ako rano otkriju užitak u tekstu, čitat će sve više. 

Dr. sc. Anita Peti Stantić, redovita profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost, govorila je o odnosu između razvoja mozga svakog pojedinca i čitalačke sposobnosti, koju valja shvatiti kao pitanje javnog zdravstva. Treba proširivati i produbljivati djetetov vokabular, opće znanje i poticati radoznalost, čime se gradi motivacija za kasnije samostalno čitanje, što sve redom doprinosi čitanju i kritičkom mišljenju. Uz to, rad na razvijanju čitalačke pismenosti treba nastaviti i nakon što mlada osoba postane sposobna samostalno čitati, osobito u današnje doba uznapredovale digitalizacije koja dovodi do uvjeta nepovoljnih za razvoj dubinskoga čitanja. 

Posljednja panelistica, Maja Zrnčić iz Ministarstva kulture i medija RH, koja radi na programima za djecu i mlade, istaknula je program „Rođeni za čitanje“ – nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi, koji se provodi kao mjera Akcijskog plana 2020. Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine s ciljem poticanja međusektorskog povezivanja i suradnje svih institucionalnih i izvaninstitucionalnih sudionika na području poticanja čitanja. Vrijeme u kojem živimo i izloženost brojnim utjecajima, prvenstveno novim tehnologijama, izazovi su s kojima se svakodnevno suočavaju odrasli, ali i djeca i mladi. Upravo im knjižnice mogu pomoći da to prevladaju.