Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe – ravnopravni korisnici knjižničnih usluga
Embedded Files
Snježana Ercegovac
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Savica
Maela Rakočević Uvodić
Knjižnice grada Zagreba, Medioteka Gradske knjižnice
Vlasta Šolc
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić
Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu (NSK), Filozofskim fakultetom u Osijeku i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu organizirala je 18. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama s temom: Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe – ravnopravni korisnici knjižničnih usluga. Skup je održan 23. rujna 2022. godine u Zagrebu povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba i Međunarodnog dana znakovnih jezika radi informiranja, educiranja i umrežavanja stručnjaka iz različitih područja te stvaranja novih mogućnosti ravnopravnog uključivanja osoba s oštećenjem sluha u knjižnice i život zajednice, kao i društva u cjelini. Okrugli stol održan je uz prijevod na hrvatski znakovni jezik te podršku računalnog programa NEWTON Dictate koji govor pretvara u tekst, kako bi cijeli program skupa bio dostupan gluhim korisnicima hrvatskoga znakovnog jezika te gluhima koji se njime ne koriste.
Prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu u Republici Hrvatskoj žive 586 153 osobe s invaliditetom, od kojih 16 369 ima oštećenje sluha, a 173 gluhosljepoću. Iako na prvi pogled oštećenje sluha nije vidljiv invaliditet, ono utječe na psihosocijalni razvoj, društveni život i uključenost u zajednicu osoba koje ga imaju. Najteže posljedice vidljive su u razvoju govora i jezika. S obzirom na sporije usvajanje govora i jezika u odnosu na čujuću populaciju (čujuće osobe govor i jezik usvajaju spontano slušanjem, a osobe oštećena sluha uče ih rehabilitacijskim postupcima), gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe posljedično imaju teškoće u razvoju čitanja i pisanja. Zbog otežanog praćenja nastave tijekom redovnog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja (nedostatak prevoditelja i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi), osobito zbog nemogućnosti praćenja nastave hrvatskoga jezika kao službenog jezika, osobe oštećena sluha imaju znatno nižu razinu pismenosti od čujućih osoba, unatoč jednakim intelektualnim potencijalima.
Zbog nerazumijevanja hrvatskoga jezika koji je u potpunosti različit od hrvatskoga znakovnog jezika i nemogućnosti razumljivog pismenog izražavanja, osobe oštećena sluha većinom nisu motivirane za čitanje i teško razumiju složene jezične strukture. Čitanje je jedan od preduvjeta za sudjelovanja u kulturi i utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva. Osmišljavanjem inovativnih programa i usluga knjižnice mogu postati mjesto na kojemu se informacije te kulturni i obrazovni sadržaji nude svima, čime se omogućuje ravnopravno uključivanje gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba u širu zajednicu.
U prvom dijelu Okruglog stola održano je šest pozvanih izlaganja stručnjaka iz različitih područja koji rade s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama. Prvo izlaganje održala je Maela Rakočević Uvodić, predsjednica IFLA-ine Sekcije za osobe s posebnim potrebama i prevoditeljica hrvatskoga znakovnog jezika. Govorila je o kompetencijama knjižničara kao preduvjetu za planiranje usluga i programa za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe korisnike. Drugo izlaganje o znakovnom jeziku i kulturi Gluhih, uz terminološka pojašnjenja glavnih značajki prirodnog znakovnog jezika u usporedbi s umjetno stvorenim sustavima znakovanja, održala je Marina Milković s Odsjeka za oštećenja sluha Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Zatim je uslijedilo izlaganje Ivone Divić iz Hrvatskoga saveza gluhih i nagluhih o važnosti hrvatskoga znakovnog jezika za zajednicu gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, a nakon njega i izlaganje Dijane Vincek, Ivane Rajić Mišković i Nadije Lovreković o portalu Znakov&to, projektu Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba kojim se gluhe i nagluhe osobe informiraju o temama važnima za zajednicu gluhih. Peto izlaganje održala je Sanja Tarczay, predsjednica Saveza gluhoslijepih osoba Dodir, koja je ponudila praktična rješenja za osiguravanje pristupačnosti knjižničnih usluga gluhoslijepim osobama, a u posljednjem je izlaganju Amy Malm, dekanica Sveučilišta Gallaudet, prikazala kako je osigurana jednaka pristupačnost knjižničnim zbirkama i izvorima gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama u sveučilišnom okružju.
Drugi dio skupa donio je pregled pet primjera dobre prakse. Tanja Badanjak iz Gradske knjižnice Rijeka i Maja Ogrizović iz obrta Hej! i udruge Filmaktiv predstavile su projekt Knjiga svima, primjer inkluzivne prakse nastao transsektorskom suradnjom kojim je oformljen istoimeni fond inkluzivnih naslova za gluhe i nagluhe te slijepe osobe, kao i sve one s teškoćama čitanja. Iva Plejić Brnčić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavila je primjere prakse kulturnih sadržaja za gluhe i nagluhe osobe kao instrument inkluzije na primjeru čitateljskog kluba za gluhe i nagluhe osobe te program Putevima hrvatskih književnika – promicanje hrvatske književnosti kod osoba oštećena sluha nastao u suradnji Udruge (na)gluhih osoba Videatur i Udruge Zaželi. Snježana Berak iz Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar opisala je suradnju s Udrugom osoba oštećena sluha Bjelovarsko-bilogorske županije na izdavanju slikovnice Abeceda hrvatskog znakovnog jezika. Iwa Dugač iz Udruge Zaželi predstavila je projekt Uključi me kulturno!, posvećen inkluzivnim kazališnim predstavama koji, osim prilagodbe, obuhvaća i edukaciju kazališnog osoblja o oštećenju sluha. Tamara Horvat Klemen iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva predstavila je koncept digitalne pristupačnosti koju moraju zadovoljiti tijela javne vlasti i tijek projekta Nacionalni portal za jezične tehnologije čiji će rezultat utjecati i na razvoj govornih usluga.
Okrugli stol pokazao je da su organizacije gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj vrlo aktivne u okupljanju i informiranju svojih članova o njihovim pravima, da nastoje educirati javnost o svojim specifičnim potrebama i da ih u tome podupiru Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu i Hrvatska knjižnica za slijepe koja građom u posebnim formatima pruža potporu gluhim, a osobito gluhoslijepim korisnicima.
U zaključcima skupa istaknuto je da knjižnice uspješno surađuju s tim institucijama i organizacijama, ali da postoje određeni izazovi te da je moguće ostvariti napredak. Potrebne su dodatne edukacije knjižničara o razumijevanju potreba gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba te o komunikaciji s tom populacijom. Na skupu su spomenuti posebna tehnologija i formati kojima bi se gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama olakšao pristup knjižničnoj građi, kao i potreba da knjižnice raspolažu odgovarajućom literaturom s temom gluhoće i gluhosljepoće, osobito namijenjenom općoj populaciji. Također, postoji potreba strukturiranog, interdisciplinarnog pristupa, organiziranog na nacionalnoj razini, kako bi knjižničari bolje razumjeli potrebe te skupine korisnika, na temelju čega bi im mogli ponuditi kvalitetne programe. ZKD
Google Sites
Report abuse