NK Estonije, Parlament u kojem je parlamentarna knjižnica
U okviru programa Erasmus+ u ožujku 2025. godine posjetila sam Nacionalnu knjižnicu Estonije u Tallinnu. Bio je to moj prvi posjet jednoj baltičkoj državi, a nadam se ne i posljednji.
Nacionalna knjižnica Estonije osnovana je 21. prosinca 1918. godine kao parlamentarna knjižnica, a tijekom sovjetske okupacije, od 1940. do 1991., djelovala je kao javna knjižnica. Status nacionalne knjižnice stekla je 1988. godine, i to čak prije osamostaljenja od SSSR-a 1991. godine.
Fokus u prikupljanju građe je na društvenim i humanističkim znanostima te imaju opsežnu zbirku strane literature. Njihov fond sadrži oko 3,8 milijuna jedinica građe. Nacionalna knjižnica Estonije ujedno je i parlamentarna knjižnica i ima svoj prostor u zgradi Parlamenta, a ulaz u nju strogo je kontroliran. Pribavljaju građu iz područja prava i ekonomije, sve ono što bi trebalo parlamentarcima za rad, te im prikupljaju i svakodnevne vijesti s mrežnih stranica.
Željela bih naglasiti da su se kolegice jako dobro pripremile i organizirale moj boravak i upoznavanje Knjižnice i njezina rada. Kako estonski jezik ne razumijem, naučila sam tek pozdrav tere (zdravo, bok). Svi s kojima sam komunicirala govorili su engleski. Moram istaknuti da su svi bili izrazito ljubazni, susretljivi i duhoviti. Tako da, osim što je bilo poučno, bilo je i zabavno, ali i naporno jer je raspored bio vrlo zgusnut.
Zgrada Nacionalne knjižnice Estonije u obnovi je te su privremeno smješteni u prostor jedne banke. Građa je zapakirana i deponirana po raznim lokacijama te je tek manji dio dostupan korisnicima. Povrat i preseljenje u novu, tj. staru zgradu već je počeo, ali će službeno biti otvorena za korisnike tek 2027. godine.
Upravo taj privremeni prostor bivše banke potaknuo je i otvaranje podružnice u shopping centru Solaris gdje je manji dio literature i novina dostupan korisnicima, te imaju i računala na kojima mogu pretraživati fond Knjižnice. Tamo se održavaju i vrlo posjećena Obiteljska jutra subotom koja se organiziraju jednom mjesečno u suradnji s knjižarom koja osigurava nagrade u obliku knjige ili slikovnice za pobjednike. Kako im je prostor banke u kojoj su sada smješteni premali, izlaze izvan knjižnice, npr. na razna kulturna događanja, na konferencijama imaju neku vrstu štandova na kojoj se predstavljaju tzv. pop-up libraries.
NK Estonije, knjižnica u shopping centru
Jako puno ulažu u edukaciju svojih zaposlenika i drugih kolega knjižničara organiziranjem predavanja o estonskom jeziku i književnosti, kulturnoj baštini, informacijskoj i medijskoj pismenosti, upotrebi umjetne inteligencije te o Europskoj uniji i njenim pravima. Posebno im je važna i edukacija mladih.
Još jedna zanimljivost vezana za izlazak izvan prostora knjižnice je Knjižnica na kotačima. Dakle, knjižničarke s dva jako velika kovčega odlaze u škole i predstavljaju djeci fond Nacionalne knjižnice, približavaju im knjigu kao medij, poučavaju medijskoj pismenosti, uče ih gledati stare karte, plakate, likovnu građu (nose plastificirane reprinte). U cjelokupnom petodnevnom boravku stalno se naglašavala važnost i edukacija medijske pismenosti od najranije pa do zrele dobi.
Istaknula bih da su izrazito okrenuti digitalizaciji svoje kulturne baštine. Centar za digitalizaciju osnovan je 2007. godine. Nacionalna knjižnica bila je dio projekta digitalizacije koji je pokrenut sredstvima Ministarstva kulture (slično kao i naša e-Kultura u kojoj je sudjelovala AKM zajednica). Projekt je trajao od 2018. do 2023. godine. Digitalizirala se građa uglavnom od 1900. do 1940. godine: knjige, novine, časopisi, fotografije, plakati, razglednice, mikrofilmovi, ilustracije, rukopisi.
Nacionalna knjižnica digitalizirala je građu drugih imatelja. Naime, prema njihovom pravilu nisu smjeli sami digitalizirati svoju građu nego su koristili vanjsku uslugu. Nakon završetka projekta nastavljaju s digitalizacijom, te im je cilj jedan milijun skenova stranica godišnje. Zanimljivo je da digitaliziraju i tek objavljenu građu. Prema zakonu izdavač treba dostaviti četiri obvezna primjerka, jedan ostaje Nacionalnoj knjižnici, a drugi se dostavljaju po sveučilišnim knjižnicama.
Isto tako izdavač mora poslati, zakonski je regulirano, tiskarsku matricu (preprint copy) svih publikacija, što uključuje i dnevne novine koje su dostupne korisniku u pravilu isti dan, ali samo na određenim računalima. Jedno je računalo u samoj Nacionalnoj knjižnici, u podružnici u shopping centru, i dva su na sveučilištu. Ta računala nisu povezana s internetom niti postoji mogućnost skidanja podataka te se na taj način štite autorska prava dok se korisniku omogućuje pristup građi. To su tzv. authorised workplaces.
Korisnici su, naravno, nezadovoljni što ne mogu preuzeti novu građu, ali autorska prava se trebaju poštivati. Bilo je zgodno vidjeti jednu korisnicu kako prepisuje podatke olovkom u bilježnicu kao spoj suvremenog i starog načina korištenja građe, a današnje knjižnice su upravo to. Staro i novo, papir i tehnologija, čak i ne na zemlji nego u oblaku. A cilj je isti – omogućiti korisniku dolazak do željene informacije, analogne ili digitalne, a na knjižnicama je da ih prikupljaju, brinu se o njima i ostavljaju budućim naraštajima.
Meni je, kako radim u Grafičkoj zbirci NSK, bio posebno zanimljiv njihov odjel umjetničkih zbirki. Zapravo radimo na sličan način – obrada građe u MARC 21 formatu nakon starinskog upisa u papirnatu inventarnu knjigu. Dok sam bila s njima, radili su na nekim crtežima, ilustracijama jedne dječje knjige.
U vrijeme mog boravka Nacionalna knjižnica Estonije otvorila je vanjsku izložbu na 12 panoa u parku Tammsaare u Tallinnu koja je posvećena obilježavanju 500. obljetnice estonske knjige. Posjetitelje vodi na putovanje od prvog spomena knjige na estonskom jeziku do proglašenja neovisnosti, i to s pomoću stripa temeljenoga na člancima iz nacionalnih knjižnica Estonije i Latvije.
Slobodno vrijeme iskoristila sam za upoznavanje grada, posjetila sam Muzej moderne umjetnosti KUMU, Muzej mora, Muzej pop-arta. Prošetala sam i starim gradom, obišla Povijesni muzej te Muzej zatvor KGB-a. Sve to preporučam pogledati ako vas put nanese na daleki sjever. I svakako nakon 2027. posjetite Nacionalnu knjižnicu Estonije. ZKD