Hrvatska u 30 priča
Hrvatska u 30 priča
Ema Subotičanec
Karmela Prpić Gabrić
Luka Kvesić
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Medveščak
Povodom Mjeseca hrvatske knjige na Odjelu za odrasle Knjižnice Medveščak gostovao je prof. dr. sc. Božo Skoko predstavivši monografiju „Hrvatska u 30 priča“ napisanu u suautorstvu sa Zvonimirom Frkom Petešićem. Monografija donosi trideset priča o hrvatskom mentalitetu, geografskim obilježjima, tradiciji, običajima, mjestu Hrvatske u Europi, poznatim Hrvatima, kao i o drugim posebnostima vezanima uz Hrvatsku. Svaka od priča popraćena je atraktivnom i domišljatom ilustracijom Vedrana Klemensa. Prof. dr. sc. Božo Skoko vodi kolegije iz odnosa s javnošću, upravljanje brendovima, javne diplomacije i strateškog komuniciranja država na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Gosti su bili i učenici XVI. gimnazije, koji su vrlo aktivno sudjelovali u predavanju postavljajući gostu brojna pitanja.
Prof. dr. sc. Božo Skoko zanimljivim je pričama i anegdotama iz hrvatske povijesti prikazao Hrvatsku iz jednoga novog kuta gledišta u kojem je ona mnogo više od uspješne sportske nacije i zemlje sunca, mora i drugih prirodnih ljepota po kojima je toliko poznata zemlja.
Autor je govorio o bogatom hrvatskom identitetu koji je primijetio i japanski car prilikom gostovanja ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske – LADO. Čak je i slavni romanopisac Paulo Coelho napisao da je, kada je prvi put čuo dalmatinske klape, shvatio da Hrvati imaju dušu. Prof. dr. sc. Božo Skoko dotaknuo se i brojnih manje poznatih zanimljivosti o Hrvatima u svijetu, poput restorana u San Franciscu koji su otvorili Hrvati iz Dubrovnika. To je treći najstariji restoran u SAD-u koji radi dan-danas bez prestanka. Također je spomenuto i indijansko pleme Croatoan. Gost večeri osvrnuo se i na prirodne ljepote po kojima je Hrvatska toliko poznata. Autor je iznio zapanjujući podatak o zagrebačkoj Medvednici, koja ima više biljnih vrsta nego cijela Engleska zajedno, kao i činjenicu da je svjetska filmska industrija prepoznala Hrvatsku kao poželjnu lokaciju za snimanje upravo zbog njezine ljepote i raznolikosti krajolika. Spomenuta je i legenda o hrvatskom kralju Stjepanu Držislavu, koja se smatra mogućim razlogom zašto Hrvatska ima crveno-bijele kvadratiće na svom grbu.
Hrvatska je poznata i po svojemu gostoprimstvu po najnovijem indeksu objavljenom tjedan dana prije održavanja ovoga predavanja, pojasnio je autor, i nalazi se na visokom trećem mjestu nakon Iraca, koji su na prvom mjestu, i Austrijanaca, koji su na drugom mjestu. Hrvati su i vrlo velikodušni, što dokazuje činjenica da su Hrvati europski, pa gotovo i svjetski rekorderi po broju doniranih i transplantiranih organa. Taj podatak govori mnogo o uspješnosti naših liječničkih timova. Kao katolička zemlja, Hrvatska je pokazala veliku toleranciju prema drugim religijama. Sveti Jeronim, koji je rođen na ovim prostorima, preveo je Bibliju s hebrejskoga na latinski, a Herman Dalmatin preveo je Kuran na latinski i time približio arapski svijet Europi. Hrvati su među prvim narodima u Europi koji su priznali islam, što također govori o velikoj toleranciji Hrvata prema drugim religijskim zajednicama.
Prof. dr. sc. Božo Skoko u skladu s temom ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige osvrnuo se na važnost pričanja priča. Sjedinjene Američke Države još su u 20. stoljeću prepoznale važnost pričanja priča promocijom svoje popularne kulture i „američkog sna“. „Danas je pripovijedanje postalo dužnost svake zemlje i ako vi ne ispričate priču o sebi, ispričat će je netko drugi“, rekao je autor, što je sjajan zaključak ovoga rada. ZKD