Embedded Files
Danijela Petaros Globan
danijela.petaros@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Špansko-jug
Knjižnica Špansko-jug u petak, 31. listopada 2025. godine, ugostila je Mirnu Lipovac, tajnicu Društva prijatelja glagoljice, koja je održala predavanje pod nazivom Od librarie, odnosno O knjžnici. Ovo zanimljivo predavanje o knjižnici održano je u Mjesecu hrvatske knjige, koji je posvećen knjižničarima. Iz predavanja smo doznali kakva su bila pravila za vođenje knjižnice koja su vrijedila u prvoj polovici 18. stoljeća. Radi se o hrvatskom prijevodu redovničkih pravila franjevaca trećoredaca, potvrđenih od pape Klementa XII. godine 1734., a jedno od poglavlja navedenih pravila odnosilo se na poslovanje knjižnice.
Dobili smo na uvid jedan od višerukopisnih prijepisa glagoljicom pod nazivom Konštitucioni fratrov tretoga reda Svetoga Otca Frančiska redovskoga obsluženja i analizirali tekst koji se sastoji od četiriju članaka. Pomnija analiza odredaba otkrila je kako je cijela onodobna knjižnica stala u jedan oveći drveni sanduk s trima bravama, koji se mogao otvoriti samo ako tri osobe istovremeno okrenu tri ključa. Time su se sprječavale krađe ili neovlaštene posudbe knjiga. U to vrijeme, kao i danas, knjige su se morale držati uredno složene, zaštititi od prašine i dati na popravak u slučaju oštećenja, a težilo se povećanju knjižnoga fonda. Posudba knjiga izvan knjižnice nije bila redovna pojava, a vodila se evidencija posuđenih i vraćenih knjiga. Iz teksta se može zaključiti kako su korisnici knjižnice bili isključivo svećenici, tj. samostanska braća.
Zanimljivost je u tome što se duplikat knjige, ako bi se slučajno pojavio u knjižnici, smatrao beskorisnim i svakako ga se nastojalo prodati i za taj novac nabaviti neku novu knjigu. Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti po čemu su se nakon tri stoljeća promijenili rad i poslovanje knjižnica, a u kojemu su dijelu ostali isti. Prezentacija je bila obogaćena fotografijama koje su korisnicima dodatno približile temu predavanja, izvorni glagoljski tekst i samostan u Glavotoku na otoku Krku kao mjesto u kojemu je tekst nastao.
Društvo prijatelja glagoljice osnovano je 22. veljače 1993. godine. Bavi se oživljavanjem i očuvanjem tisućljetne hrvatske glagoljske baštine. Službeno mu je sjedište u Matici hrvatskoj u Zagrebu, a Udruga se koristi prostorom Lucidarij u Selskoj 62, gdje drže arhivsku građu, nastavna pomagala (panoe) i dio biblioteke. Članovi društva nastoje predavanjima po školama, knjižnicama i muzejima približiti glagoljicu djeci i mladima nadajući se kako će barem spoznaja o postojanju staroga hrvatskog pisma jednoga dana u njima probuditi veći interes i želju za očuvanjem glagoljice. Časopis Bašćina godišnjak je koji izdaje Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba. Glavni je urednik doc. dr. sc. Tomislav Galović.
Časopis je otvoren za priloge stručnjaka iz područja jezikoslovlja, povijesti, umjetnosti i drugih znanosti, ali i svih ljubitelja glagoljice te je posvećen glagoljaškoj kulturi kao jednomu od izvorišta hrvatske kulture. Utemeljen je 22. veljače 1993. godine, istoga dana kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora. Časopis ima za svrhu popularizirati sve ono što ima veze s glagoljicom, tako da se u njemu objavljuju povijesni prikazi, književni tekstovi i zanimljivosti. Prije godinu dana u Knjižnici Špansko-jug, 8. studenoga 2024. godine, održano je predstavljanje časopisa Bašćina Društva prijatelja glagoljice.
Na kraju treba napomenuti kako više godina imamo odličnu suradnju s Društvom prijatelja glagoljice, čiji nam glavni predstavnici i predavači, prof. Darko Žubrinić, predsjednik, i tajnica Mirna Lipovac, svaki put predstave zanimljivu temu, a često i pretiske vrijednih glagoljskih knjiga, izuzetno važnih za hrvatsku kulturnu baštinu, koje naši korisnici uvijek razgledavaju sa zanimanjem. ZKD
Google Sites
Report abuse