21. okrugli stol za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga:
Politika raznolikosti i uključivosti u knjižnicama
Embedded Files
Maela Rakočević Uvodić
maela.rakocevic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Središnji odjel medioteke Gradske knjižnice
Jasmina Sočo
jsoco@m.ffzg.hr
Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ira Tuzlančić
ira.tuzlancic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. rujna 2025. godine održan je 21. okrugli stol za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga. Riječ je o središnjem godišnjem događanju u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva – Komisije za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga, ove godine posvećenom temi „Politika raznolikosti i uključivosti u knjižnicama“. Suorganizatori skupa bili su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Knjižnice grada Zagreba.
Okupljene sudionike na početku su pozdravile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Jasenka Pleško, predstavnica Ministarstva kulture i medija RH dr. sc. Ivona Despot te predsjednica Programskog i organizacijskog odbora skupa Maela Rakočević Uvodić. Skupu je nazočio i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, čime je dodatno naglašena važnost interdisciplinarne suradnje u području pristupačnosti. Moderatorice skupa bile su više knjižničarke dr. sc. Zrinka Vitković i Jasmina Sočo, dok su zaključke izradile knjižničarska savjetnica Dunja Marija Gabriel i knjižničarka Ira Tuzlančić.
Organizacijski je tim s pripremama započeo već u veljači 2025. godine. Kroz niz zajedničkih sastanaka definiran je program, odabran broj izlagača te izrađena programska knjižica. Informacije o događanju pravodobno su objavljene na mrežnim stranicama Hrvatskog knjižničarskog društva i Facebook stranici Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“, čime je osigurana široka vidljivost skupa. Organizacijski rad je, između ostaloga, uključivao i logistiku oko dolaska i smještaja stranog izlagača, kao i pripremu radnih materijala za sudionike.
U prvom dijelu skupa s pozvanim izlaganjima sudjelovali su eminentni domaći i inozemni stručnjaci koji su se bavili politikama raznolikosti i uključivosti u knjižnicama iz različitih perspektiva:
Dunja Marija Gabriel (NSK) predstavila je izlaganje Četvrt stoljeća djelovanja HKD-ove Komisije za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga, naglasivši važnost dosljednog rada i kontinuiteta u razvoju inkluzivnih praksi,
Dr. sc. Florian Forestier (Francuska nacionalna knjižnica) govorio je o izazovima koje ideja različitosti i uključivosti postavlja konceptu nacionalne knjižnice, uspoređujući francuski i hrvatski kontekst,
Darijo Jurišić (pravobranitelj za osobe s invaliditetom) predstavio je stanje i izazove s kojima se osobe s invaliditetom susreću u Republici Hrvatskoj,
Prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš (ERF Sveučilišta u Zagrebu) izlagala je o vršnjačkoj potpori studentima s invaliditetom kao primjeru sveučilišnog izbornog predmeta koji aktivno potiče raznolikost i uključivost,
Jasenka Pleško (KGZ) i Dunja Marija Gabriel (NSK) predstavile su projekt Europske knjižnice koje uče u okviru Erasmus+ programa i naglasile važnost uloge Hrvatskog knjižničarskog društva u njegovoj provedbi.
Drugi dio skupa bio je posvećen predstavljanju primjera dobre prakse iz različitih knjižnica i ustanova:
Maela Rakočević Uvodić (KGZ) predstavila je IFLA-ine smjernice za omogućavanje pristupačnosti knjižnica osobama s invaliditetom,
Ana Dragičević (Centar za odgoj, obrazovanje i razvojnu podršku Bjelovar) i Branka Mikačević (Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar) predstavile su projekt inkluzivnih čitalačkih susreta Čitam priče vješto, u knjižnici sam gost često,
Jelena Lešaja i Karolina Zlatar Radigović (Hrvatska knjižnica za slijepe) podsjetile su na šezdeset godina rada ove ključne ustanove za pristup knjižničnim sadržajima slijepim i slabovidnim osobama,
Martina Majdak (Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci) govorila je o konceptu knjižnice kao „trećeg prostora“ — sigurnog mjesta za sve članove zajednice.
U raspravi i zaključcima istaknuto je kako je za napredak nužno sustavno i interdisciplinarno djelovanje svih dionika, ne samo unutar knjižničnog sektora, nego i u širem društvenom okviru. Posebno je istaknuta potreba za ažurnom, ispravnom i inkluzivnom terminologijom, kao i za stalnim stručnim usavršavanjem. U prostoru održavanja skupa bila je postavljena putujuća izložba Dvadeset okruglih stolova Komisije za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga, prikazana na četiri roll-up panela. Izložbu su priredile članice Komisije povodom obilježavanja 25 godina rada ove važne strukovne skupine. Ciljevi ovogodišnjeg okruglog stola bili su informiranje sudionika o aktualnim programima i smjernicama za osobe s invaliditetom i osobe u riziku od socijalne isključenosti, senzibilizacija javnosti za njihova prava, umrežavanje stručnjaka različitih profila, zagovaranje prava ciljnih skupina te predstavljanje relevantnih istraživanja i rezultata Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“.
Skup je ujedno bio prilika za naglašavanje temeljne uloge knjižnica u lokalnim zajednicama: one su prostori jednakog pristupa građi, tehnologiji, uslugama i programima za sve građane, neovisno o njihovim sposobnostima, statusu ili potrebama. Politike raznolikosti i uključivosti nisu tek formalni dokumenti, već stvarna praksa koja oblikuje knjižnice kao mjesta susreta, dijaloga i znanja. Okrugli stol pokazao je kako inkluzivne knjižnice mogu biti nositelji društvenih promjena te primjer međusektorske suradnje i solidarnosti. Nastavak ovakvih inicijativa ključan je za izgradnju knjižnica koje doista pripadaju svima. ZKD
Google Sites
Report abuse