Tihana Tomas
KGZ – Knjižnica Voltino
Damir Benutić
Muzeji Ivana Meštrovića
Darko Sedak
KGZ - Knjižnica Voltino
U Knjižnici Voltino, ogranku Knjižnice Tina Ujevića u zagrebačkoj četvrti Trešnjevka, predstavljene su 22 reprodukcije vrijednih crno-bijelih fotografija zagrebačkih fotografa iz razdoblja prve polovine 20. stoljeća, na kojima su korisnici Knjižnice mogli vidjeti rad Ivana Meštrovića u njegovom atelieru na Gornjem gradu u Zagrebu. Izložba je trajala od 2. do 28. listopada 2025. godine. Autor izložbe je Damir Benutić, kustos u Atelieru Meštrović.
Iako je izložbena djelatnost primarno djelatnost muzeja i galerija, ona u knjižnicama svoje mjesto pronalazi u okviru knjižničnih djelatnosti te je njihova vrijedna nadopuna. Knjižnica time potiče kulturu, odgoj, obrazovanje i očuvanje nacionalnog književnog i umjetničkog stvaralaštva, čime se jasno naglašava kako zadaća knjižnica nije isključivo briga o pisanoj baštini, kako ona više nije samo mjesto za čitanje i posudbu knjiga, već puno više od toga, što podrazumijeva i njezinu važnu ulogu u promicanju i afirmaciji umjetnosti.
Umjetničko stvaralaštvo Ivana Meštrovića u Zagrebu između dva svjetska rata bila je rijetka i korisna prilika da izlošci iz fototeke Muzeja Ivana Meštrovića dođu bliže široj javnosti, upravo u prostoru izloga narodne knjižnice i kao takvi nadograde kulturno-umjetnički život zajednice.
Korisnici i prolaznici vidjeli su velikog Ivana Meštrovića u svom radnom prostoru kako radi i stvara najveća kiparska djela prve polovine 20. stoljeća, ali i hrvatske umjetnosti općenito. Na konkretnim fotografijama dokumentiran je rad na djelima Grgur Ninski koji se nalazi u Splitu, Indijanci, postavljen u Chicagu (SAD) i Povijest Hrvata iz Zagreba.
U vrijeme trajanja izložbe, organizirane su četiri radionice za djecu nižih razreda osnovne škole, koja se prije toga, uglavnom, nisu susrela s djelima i likom velikog hrvatskog umjetnika, pa su izložbu u prostoru Knjižnice Voltino pogledali uz prilagođeno vodstvo kustosa edukatora iz Ateliera Meštrović Damira Benutića, nakon čega su na likovnoj radionici u tehnici ugljen na papiru dobili priliku nacrtati djelo koje ih se najviše dojmilo i o kojem su najviše naučili. Na taj način su stekli iskustvo promatranja i analize umjetničkog djela i na kraju stvorili svoj likovni rad te tako osnažili vlastitu likovnost. Neki od radova nastalih na radionicama, postavljeni su u nastavku izložbe u prostoru i tako nerijetko vrlo dobro pokazuju dječje viđenje nekih od najvećih djela hrvatske umjetnosti. Stoga su se vrlo uspješno uklopili u koncept i svrhu izložbe.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata i sloma Austro-Ugarske monarhije, Ivan Meštrović je odlučio vratiti se u domovinu, zajedno s prvom suprugom Ružom Klein i nastaniti u novoosnovanu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba u Mletačkoj ulici u Zagrebu. U ovom prostoru, koji je danas Atelier Meštrović, živjet će s drugom suprugom Olgom Kesterčanek i četvero djece – Martom, Tvrtkom, Maricom i Matom, sve do odlaska 1942.
Ivan Meštrović je 1919. izabran za počasnog člana Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti, a 1922. postao je redoviti profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Godine 1923. postao je i rektor. Svoje plaće se odrekao u korist siromašnih studenata.
U svom zagrebačkom atelijeru u sadri je modelirao neka od svojih najpoznatijih djela, poput monumentalnog Spomenika Grguru Ninskom (1926. - 1927.), koji će izliven u bronci biti prvotno postavljen na Peristilu u Splitu, za vrijeme Drugog svjetskog rata uklonjen i potom nakon rata ponovo postavljen na novoj lokaciji - između Zlatnih vrata Dioklecijanove palače i gradskog vrta Đardina u Splitu. Gotovo paralelno radio je i na studijama gorostasnih Indijanaca (1928.) – jedan Indijanac s kopljem (Kopljonoša) i drugi Indijanac s lukom i strijelom (Strijelac), podignutim u bronci na ulazu u Grant Park u Chicagu. Možda najpoznatije Meštrovićevo djelo, Povijest Hrvata (1932.), koje simbolizira majku cijele nacije, vidljivo je danas u brončanom obliku u Atelijeru Meštrović i ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu te ispred zgrade Hrvatske bratske zajednice u Pittsburgu.
Meštrovićev rad i umjetnička djela u Atelijeru Meštrović u Zagrebu, ostala su trajno zabilježena na crno-bijelim fotografijama fotografa Vjekoslava Cvetišića, Svetozara Pribičevića i Marka Pribičevića, koja se čuvaju u muzejskoj fototeci, a 22 reprodukcije su se mogle pogledati na postavljenoj izložbi.
Jednomjesečno ''gostovanje'' Ateliera Meštrović u Knjižnici Voltino primjer je izlaska muzeja iz svog uobičajenog okvira i približavanje korisnicima, a posebno najmlađima koji bi se s djelom velikog umjetnika kasnije sreli u svojem obrazovanju, a ovako su dobili priliku neformalno postati aktivni posjetioci umjetničko - povijesne izložbe i upoznati njegove najvažnije skulpture zagrebačkog razdoblja. ZKD