Studijska čitaonica - više od čitanja
Milkica Ursa
milkica.ursa@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Božidara Adžije
Knjižnice su tradicionalno bile čuvari znanja pa su studijske čitaonice postale njihov sastavni dio jer čuvaju zaštićenu, rijetku i vrijednu građu. Uz navedeno, čitaoničku zbirku Knjižnice Božidara Adžije čini serijska građa koju čine novine, časopisi, zbornici, enciklopedije, rječnici, priručnici, udžbenici i sl. Imati sve to nadohvat ruke olakšava učenje, istraživanje, stjecanje novih znanja te omogućuje korisnicima, osobito studentima, bržu dostupnost navedene građe.
Studijska čitaonica osnovana je 1926. godine kao Radnička čitaonica s početnim fondom od 77 časopisa, a 1927. godine postala je dio Radničke biblioteke. U početku je služila za dnevno čitanje novina i druženje, a kasnije je njezina svrha promijenjena. Danas čitaonica sadrži 701 naslov (10 569 svezaka) domaćih i stranih časopisa, 150 naslova (5070 svezaka) domaćih i stranih novina, pruža na korištenje 124 aktualna naslova dnevnih listova i tjednika. Mirna oaza i dostupnost knjiga i drugih izvora informacija stvara idealno okruženje i poticajnu sredinu za individualan rad. Dostupna je svakim radnim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 14 sati uz predočenje članske iskaznice KGZ-a. Važnost čitaonica seže izvan zidova knjižnica, utječući na obrazovanje, intelektualni razvoj i na taj način na društvo u cjelini.
Kako bi bila što zanimljivija korisnicima, u skladu s vremenom i dostupnija, čitaonička se zbirka tijekom 2023. godine nadopunila novim časopisima u skladu s nabavnom politikom Knjižnice i darovima. Darovima je prikupljeno devet brojeva časopisa Bašćina i Bibliografija, dar Društva prijatelja glagoljice pri suradnji na izložbi vezano uz Mjesec hrvatske glagoljice; četiri časopisa Cleuna, dar Muzeja i galerije franjevačkog samostana u Livnu, Bosna i Hercegovina; trideset brojeva Glasila Diadora, poklon Arheološkog muzeja Zadar; Autsajderski fragmenti od 1. do 15. broja, dar Gradske knjižnice i čitaonice u Puli; tri broja časopisa Kroatologija, dar Fakulteta hrvatskih studija; Statistički ljetopis Republike Hrvatske od 2012. do 2018. godine, dar Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis Zagreba (25 brojeva), dar Odjela za statističke i analitičke poslove; Zagreb u brojkama od 2018. do 2023. godine. Nadopuna serijske građe rezultat je suradnji s drugim kulturnim institucijama i doprinosi kvaliteti rada čitaonice.
Većoj posjećenosti studijske čitaonice doprinijela je, također, organizacija i provedba biblioterapijskih radionica pod nazivom Tečaj sporog čitanja, koja je namijenjena različitim dobnim skupinama. S radom se započelo 2021. godine, kada je proglašena Godina čitanja, manifestacija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Tim povodom postavljena je studijska izložba Biblioterapija – terapeutski učinak čitanja i na podcastu knjižnice Zvukmark – zabilježeno zvukom objavljena dva razgovora o biblioterapiji. Ciklus biblioterapijskih radionica odvija se utorkom od 18 do 20 sati od rujna do lipnja. Radionicu vodi prof. dr. Davor Piskač, a pristup radionici potpuno je slobodan.
Kako bi zadovoljili potrebe mladeži, učenika srednjih škola i studenata, u studijskoj čitaonici organiziraju se radionice za poticanje čitanja, postavljaju izložbe s naglaskom na aktualna društvena zbivanja. U suradnji s obližnjim srednjim školama, knjižničarima, nastavnicima hrvatskoga jezika, povijesti i stranih jezika organiziraju se susreti i nastava u knjižnici. Učenici koji dolaze u pratnji svojih profesora i knjižničarki u knjižnicu nisu samo publika, već i sami postaju izlagači sudionici. Na izložbi Čitanje suvremenih hrvatskih književnica: zapostavljene književnice učenici Klasične gimnazije javno su izlagali svoje dojmove o pročitanim djelima zapostavljenih suvremenih hrvatskih književnica. Sudjelovao je cijeli razred učenika uz pratnju profesora Alena Orlića, koji je napisao pregledni stručni rad o tom događaju. Knjižni izlog pratio je navedene autore i naslove.
Na radionici Čitaj Kafku! učenici Klasične gimnazije, pod vodstvom profesorice Sanje Vlahović-Trninić, također su javno analizirali i iznosili svoja mišljenja o pročitanim ulomcima iz Kafkina djela Pisma Mileni. Gost na radionici bio je suvremeni hrvatski književnik Damir Karakaš, autor s lektirnog popisa, koji je govorio o svom doživljaju Kafke u tinejdžerskim danima. Suradnja je tada ostvarena s knjižnicom Goethe Instituta Kroatien; donijeli su 15 tableta učenicima, a knjižničarka Martina Ćosić Vugrec pokazala je kako savladati videoigru Playing Kafka sa svrhom poticaja na čitanje. Ta inovativna radionica, provedena u knjižnici, pokazuje kako se mogu poboljšati uvjeti rada i usluge studijskih čitaonica, a knjižnica postati mjesto susreta i stjecanja novih znanja.
Knjižnična usluga Korak po korak do knjige uključuje i studijsku čitaonicu u obilazak da bi se ukazalo na vrijednost i važnost serijske građe, a pritom se pokazuju uvezani primjerci dnevnih novina koji se mogu listati, primjerice, iz godine rođenja posjetitelja.
Uz književne susrete i radionice, da bi se poboljšala vidljivost studijske čitaonice, postavljaju se tematske izložbe. Izložbena djelatnost u razdoblju od rujna 2023. do listopada 2024. godine obuhvatila je deset izložbi knjiga, tekuću periodiku kao nadopunu, mrežno dostupan bibliografski popis knjiga putem poveznice, prigodan plakat, objavljen tekst na mrežnoj i Facebook stranici Knjižnice.
Redoslijedom:
Biciklom do knjige, autorica Kristina Kalanj;
Tjedan zabranjenih knjiga, Marina Putnik;
Nacionalni park Brijuni u povodu 40 godina priznanja s građom iz Zaštićenog fonda,
Međunarodni dan migranata, In memoriam Dimitriju Saviću, autorice Ivana Sabljak, Milkica Ursa;
Čudo hrvatske glagoljice u povodu Dana hrvatske glagoljice, Mirna Lipovac i Darko Žubrinić;
Čitanje suvremenih hrvatskih književnica: zapostavljene književnice uz rođendan Vesne Parun, Alen Orlić, Kristina Kalanj, Milkica Ursa;
izložba Između stvarnosti i bajke: nasljeđe Ivane Brlić Mažuranić s izloženim časopisima studijske čitaonice i popratnim predavanjem dr. sc. Dubravke Zime o toj važnoj hrvatskoj književnici, autorica Valentine Lelas i Marijane Soldo;
tekuća periodika;
plakati izložbe Komplett Kafka: izložba ilustracija Nicolasa Mahlera iz biografskog stripa o Franzu Kafki s popratnom građom s tribine Književnog petka Fenomen Kafka koja je digitalizirana.
Pri zatvaranju izložbe organizirana je Radionica: Čitaj Kafku!; izložba Internet s početka 20. stoljeća: novine i časopisi Radničke čitaonice iz 1927. godine pokazala je serijsku građu studijske čitaonice – novine, časopise, zbornike i almanahe, autorice Ivana Ledić Preprotnik i Milkica Ursa. Organizirana je i javna rasprava Novinstvo u knjižnici na kojoj je gostovao novinar Andrej Matijašević i voditelj knjižnice Ivan Jelić, a moderirala je knjižničarka autorica članka. Događanja u čitaonici imaju lokalni karakter i usmjerena su na specifične ciljne skupine, učenike srednjih škola, s obzirom na to da knjižnica ne posjeduje dječji odjel.
Dodatne prednosti čitaonice: WiFi usluga, utičnice za punjenje, skeniranje rijetke i vrijedne građe, mogućnost čitanja dnevnog tiska, pomoć pri pretraživanju kataloga, korištenje knjiga koje su dio zbirke Zaštićenog ili čitaoničkog fonda, posudba i konzultacije s knjižničarima. Navedene aktivnosti tek su neki od načina kako promovirati studijske čitaonice i potaknuti korisnike i lokalnu zajednicu na češće korištenje jer čitaonice pogoduju studentima, učenicima, nezaposlenim osobama te onima koji nemaju pristup prostorima koji iziskuju određeni materijalni trošak, čime potiču neutralnost i ravnopravnost. ZKD