Studijska čitaonica osnovana je 1926. godine kao Radnička čitaonica s početnim fondom od 77 časopisa, a 1927. godine postala je dio Radničke biblioteke. U početku je služila za dnevno čitanje novina i druženje, a kasnije je njezina svrha promijenjena. Danas čitaonica sadrži 701 naslov (10 569 svezaka) domaćih i stranih časopisa, 150 naslova (5070 svezaka) domaćih i stranih novina, pruža na korištenje 124 aktualna naslova dnevnih listova i tjednika. Mirna oaza i dostupnost knjiga i drugih izvora informacija stvara idealno okruženje i poticajnu sredinu za individualan rad. Dostupna je svakim radnim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 14 sati uz predočenje članske iskaznice KGZ-a. Važnost čitaonica seže izvan zidova knjižnica, utječući na obrazovanje, intelektualni razvoj i na taj način na društvo u cjelini.

Kako bi bila što zanimljivija korisnicima, u skladu s vremenom i dostupnija, čitaonička se zbirka tijekom 2023. godine nadopunila novim časopisima u skladu s nabavnom politikom Knjižnice  i darovima. Darovima je prikupljeno devet brojeva časopisa Bašćina i Bibliografija, dar Društva prijatelja glagoljice pri suradnji na izložbi vezano uz Mjesec hrvatske glagoljice; četiri časopisa Cleuna, dar Muzeja i galerije franjevačkog samostana u Livnu, Bosna i Hercegovina; trideset brojeva Glasila Diadora, poklon Arheološkog muzeja Zadar; Autsajderski fragmenti od 1. do 15. broja, dar Gradske knjižnice i čitaonice u Puli; tri broja časopisa Kroatologija, dar Fakulteta hrvatskih studija; Statistički ljetopis Republike Hrvatske od 2012. do 2018. godine, dar Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis Zagreba (25 brojeva), dar Odjela za statističke i analitičke poslove; Zagreb u brojkama od 2018. do 2023. godine. Nadopuna serijske građe rezultat je suradnji s drugim kulturnim institucijama i doprinosi kvaliteti rada čitaonice. 

Kako bi zadovoljili potrebe mladeži, učenika srednjih škola i studenata, u studijskoj čitaonici organiziraju se radionice za poticanje čitanja, postavljaju izložbe s naglaskom na aktualna društvena zbivanja. U suradnji s obližnjim srednjim školama, knjižničarima, nastavnicima hrvatskoga jezika, povijesti i stranih jezika organiziraju se susreti i nastava u knjižnici. Učenici koji dolaze u pratnji svojih profesora i knjižničarki u knjižnicu nisu samo publika, već i sami postaju izlagači sudionici. Na izložbi Čitanje suvremenih hrvatskih književnica: zapostavljene književnice učenici Klasične gimnazije javno su izlagali svoje dojmove o pročitanim djelima zapostavljenih suvremenih hrvatskih književnica. Sudjelovao je cijeli razred učenika uz pratnju profesora Alena Orlića, koji je napisao pregledni stručni rad o tom događaju. Knjižni izlog pratio je navedene autore i naslove.

Na radionici Čitaj Kafku! učenici Klasične gimnazije, pod vodstvom profesorice Sanje Vlahović-Trninić, također su javno analizirali i iznosili svoja mišljenja o pročitanim ulomcima iz Kafkina djela Pisma Mileni. Gost na radionici bio je suvremeni hrvatski književnik Damir Karakaš, autor s lektirnog popisa, koji je govorio o svom doživljaju Kafke u tinejdžerskim danima. Suradnja je tada ostvarena s knjižnicom Goethe Instituta Kroatien; donijeli su 15 tableta učenicima, a knjižničarka Martina Ćosić Vugrec pokazala je kako savladati videoigru Playing Kafka sa svrhom poticaja na čitanje. Ta inovativna radionica, provedena u knjižnici, pokazuje kako se mogu poboljšati uvjeti rada i usluge studijskih čitaonica, a knjižnica postati  mjesto susreta i stjecanja novih znanja.

Pri zatvaranju izložbe organizirana je Radionica: Čitaj Kafku!; izložba Internet s početka 20. stoljeća: novine i časopisi Radničke čitaonice iz 1927. godine pokazala je serijsku građu studijske čitaonice – novine, časopise, zbornike i almanahe, autorice Ivana Ledić Preprotnik i Milkica Ursa. Organizirana je i javna rasprava Novinstvo u knjižnici na kojoj je gostovao novinar Andrej Matijašević i voditelj knjižnice Ivan Jelić, a moderirala je knjižničarka autorica članka. Događanja u čitaonici imaju lokalni karakter i usmjerena su na specifične ciljne skupine, učenike srednjih škola, s obzirom na to da knjižnica ne posjeduje dječji odjel.

Dodatne prednosti čitaonice: WiFi usluga, utičnice za punjenje, skeniranje rijetke i vrijedne građe, mogućnost čitanja dnevnog tiska, pomoć pri pretraživanju kataloga, korištenje knjiga koje su dio zbirke Zaštićenog ili čitaoničkog fonda, posudba i konzultacije s knjižničarima. Navedene aktivnosti tek su neki od načina kako promovirati studijske čitaonice i potaknuti korisnike i lokalnu zajednicu na češće korištenje jer čitaonice pogoduju studentima, učenicima, nezaposlenim osobama te onima koji nemaju pristup prostorima koji iziskuju određeni materijalni trošak, čime potiču neutralnost i ravnopravnost. ZKD