Embedded Files
Programi za srednjoškolce
U IFLA-inim smjernicama za narodne knjižnice stoji da je narodna knjižnica organizacija koja kroz svoje usluge treba osigurati pristup književnim djelima, znanju i informacijama te podupirati cjeloživotno obrazovanje, a svojim radom treba poticati i sudjelovati u razvijanju čitateljskih vještina i navika svojih trenutnih i potencijalnih korisnika i korisničkih skupina. Jedna od specifičnijih korisničkih skupina u knjižnicama, zasigurno su mladi korisnici, koje se često svrstava u istu skupinu s djecom ili odraslima, te im se ne posvećuje dovoljno pozornosti kao zasebnoj skupini koja ima svoje potrebe i interese.
Programi namijenjeni mladima u knjižnici postali su nezaobilazni dio knjižničnih usluga, pa je Gradska knjižnica Samobor odlučila pokrenuti niz programa za srednjoškolce. Književna šetnja, QR kodiranje samoborskih ulica i Čitateljski klub P.S.I.Č., programi su namijenjeni mladima. Njima se potiče čitanje i kreativnost mladih, jača motivacija i osjećaj povezanosti s lokalnom zajednicom i knjižnicom kao nezaobilaznim dijelom te zajednice. Osim što Gradska knjižnica Samobor ostvaruje suradnju sa samoborskim srednjim školama, kroz ove programe potiče mlade na češći dolazak u Knjižnicu i što bolju percepciju onoga što ona nudi. Odlučili smo oglašavanjem na društvenim mrežama Gradske knjižnice Samobor i na mrežnim stranicama škole privući što više učenika da se pridruže ovim programima.
Književna šetnja - #samoborskipisci
Ovu smo šetnju iskoristili da samoborske autore približimo mladim čitateljima i pridružimo se proslavi Dana grada. Šetnju smo nazvali #samoborskipisci, a s dvadesetak gimnazijalaca, koliko ih se odazvalo na naš poziv, otišli smo u šetnju Samoborom, te obišli dvije ulice nazvane po samoborskim književnicima - Bogumilu Toniju i Franu Hrčiću.
Ulica Bogumila Tonija nalazi se u blizini istoimene osnovne škole ispred koje se nalazi i bista Bogumila Tonija, postavljena 1974. goidne. Saznali smo da je Bogumil Toni bio učitelj, pedagog, pjesnik, vatrogasac, te javni i društveni djelatnik Samobora. Rođen je i umro u Samoboru, a napisao je 1000 pjesama. Obišli smo i ulicu nazvanu po dramskom piscu Franu Hrčiću, hrvatskom dramatičaru i pripadniku moderne. Jedan prizor iz Hrčićeve drame Velika žrtva, srednjoškolci su s veseljem "odigrali" na platou ispred Knjižnice, te obećali da će je u cijelosti pročitati.
Ovom smo književnom šetnjom kroz Samobor učenike upoznali s dvojicom značajnih samoborskih književnika i potaknuli ih da čitaju i što više upoznaju i zavičajne pisce.
P.S.I.Č. za srednjoškolce
U hrvatskim narodnim knjižnicama čitateljski klubovi nisu rijetkost, pa se tom, izuzetno pozitivnom trendu, priključila i Gradska knjižnica Samobor. Još od Platonove Akademije iz 357. g. pr. n. e., filozofi i njihovi učenici okupljali su se i raspravljali o pročitanome, što je slično današnjim čitateljskim klubovima. Najjednostavnije rečeno, čitateljski klub mjesto je poticanja i razvijanja čitanja i čitateljskih interesa.
Ivana Bašić, autorica priručnika O čitateljskim grupama, između ostalog, o čitateljskim grupama kaže: „Čitateljske grupe aktivan su i konstruktivan način provođenja slobodnog vremena za ljude svih uzrasta i osnivaju se na različitim mjestima gdje ima prostora za mirno i posvećeno druženje.“ Autorica još dodaje da čitateljske grupe, tj. klubovi imaju jednostavnu polaznu točku, a ta je da zadovoljavaju nužne komunikacijske potrebe modernog čovjeka.
U Gradskoj knjižnici Samobor aktivne su dvije čitateljske grupe za odrasle i jedna za djecu, te se kao nastavak nametnula potreba za osnivanjem čitateljske grupe za mlade, odnosno za srednjoškolce koji puno čitaju. Njih smo, 2018. godine, okupili u književnu grupu pod nazivom P.S.I.Č. (pusti sve i čitaj). Članovi su većinom učenici samoborske gimnazije, te aktivno i zainteresirano sudjeluju u čitanju i komentiranju pročitanog.
QR kodiranje samoborskih ulica
Još jedan pokušaj povezivanja fizičkog i digitalnog svijeta pokrenuli smo akcijom QR kodiranja po samoborskim ulicama. Ni to nije novost, ali smo iskoristili taj tehnološki „koncept” da bismo učenicima približili književnike – „nesamoborce“ koji su posjećivali Samobor. Ova je suradnja naišla na odličan odaziv kod srednjoškolaca i time smo ponovno dokazali da je moguće mlade privući u knjižnicu.
Učenici su pomogli knjižničarima Gradske knjižnice Samobor u označavanju ulica QR kodovima, čije će očitavanje povezati sa stranicama Gradske knjižnice Samobor i informacijama vezanim uz Ljudevita Gaja, Miroslava Krležu ili Antuna Gustava Matoša kako bi svi mogli saznati što te velike književnike veže uz Samobor.
Zasad se QR kodovi nalaze na tri vrlo frekventna mjesta u gradu. QR1 nalazi se na autobusnoj stanici kod samoborske pošte i donosi nam priču o nastanku budnice „Još Hrvatska ni propala”, QR2 na knjižničnom stupu kod Odjela za odrasle otkriva da je prva poveznica Krleže i Samobora bila krojačica njegove supruge, dok QR3 na ulazu u kafić „Matoš” podsjeća na to koliko je “krasan Samobor”.
Knjižničari i narodne knjižnice, suočeni s pojavom novih medija i tehnologije, neizostavno moraju pratiti navedene promjene i s tim u skladu razvijati svoje usluge i za ovu skupinu korisnika, pa su tako ovoga puta pametni telefoni bili u službi poticanja čitanja. ZKD
Google Sites
Report abuse