Kako je Mjesec hrvatske knjige proslavljen u
Knjižnici Vrapče?
Bombonijera raznovrsnih događaja, izložbi, koncerata, filmskih okupljanja i mnogo drugih kulturnih zbivanja sinonim je za Mjesec hrvatske knjige, koji se tradicionalno održava u periodu između 15. listopada i 15. studenoga. Književna je to manifestacija u kojoj svaka knjižnica ima priliku smisliti kako će obilježiti taj kulturološki period godine čiji je cilj čitateljima i članovima KGZ-a približiti hrvatsku književnost i kulturnu sferu. Sukladno tomu, Knjižnica Vrapče 19. listopada održala je radionicu za maturante Gimnazije
Lucijana Vranjanina s nagrađivanom prevoditeljicom i profesoricom talijanskoga, Anom Badurinom, iza koje stoje mnogobrojni prijevodi poznatih književnih djela kao što su Dani zaborava Elene Ferrante, Mussolinijev kanal Antonija Pennacchija, M: Čovjek providnosti Antonija Scuratija i ostala djela. Tom prilikom maturanti su imali priliku zajedno s prevoditeljicom Badurinom prevoditi poeziju s talijanskoga na hrvatski jezik, baš kao što to profesionalni prevoditelji rade.
U Mjesecu hrvatske knjige našlo se nešto i za one najmlađe u sklopu književnoga susreta s Majom Šimlešom, koja je zaslužna za pisanje poznatih dječjih slikovnica u kojima glavnu ulogu ima žirafa Suli, čije se avanture i interakcije s drugim životinjama protežu kroz nekoliko djela koja, unatoč dječjem predznaku, imaju svrhu osnaživanja dječjeg samopouzdanja.
Polaznici drugoga razreda Osnovne škole Janka Draškovića tako su sudjelovali u interaktivnoj radionici održanoj 20. listopada tijekom koje je autorica predstavila svoje dvije nove slikovnice o žirafi Suli. Šimleša je također uz asistenciju skulpture Suli, koja je posjetila knjižnicu, i pomoću PowerPoint prezentacije s djecom razgovarala o „…važnosti čitanja, talentima, vrlinama, samopouzdanju, hrabrosti, prijateljstvu, podršci, lijepim riječima i dobrim djelima…“ o kojima, u konačnici, i progovara u svojim knjigama.
Međutim, kakav bi to književni događaj bio bez malo glazbe i poezije? Baš je to knjižnici podario hrvatski etnosastav Cinkuši, koji su uglazbili stihove vrapčanskog pjesnika Mirka Radušića, čiji su stihovi na kajkavskom narječju bili in medias res ove manifestacije.
Radušić, iako je vrlo rano preminuo, za života je objavio dvije zbirke pjesama naziva Čez dole i Brege te Zapopevaj pisana tičica, pa se pjesnička večer usredotočila na njegovu neobjavljenu poeziju, zbog čega je i nosila naziv Mirko Radušić: Izgubljeni stihovi.
Osim Cinkuša, Radušićeve stihove iznio je u vlastitoj interpretaciji kazališni glumac i redatelj Rene Medvešek, a pjesme naziva Spominek z maminem kipcem, Tateku i Nazajdne tek su dio odabrane poezije ovoga prerano preminulog vrapčanskog pjesnika čiji su duboki stihovi ispunili zidove knjižnice.
Konačno, cjelokupna manifestacija zatvorena je književnom večeri s Kristianom Novakom, profesorom na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i autorom popularnih romana Ciganin, ali najljepši i Črna mati zemla te aktualnog djela u kojem istražuje kriminalističku hrvatsku scenu koja se, dakako, može primijeniti i na globalnoj razini – Slučaj vlastite pogibelji.
Autor je, osim pričanja o djelima, odgovarao i na pitanja obožavatelja te podijelio svoje mišljenje o teatralizaciji svojih romana, poput najnovije predstave temeljene na njegovu trenutnom romanu koja se može vidjeti u varaždinskom HNK-u, ali i spomenuo buduće potencijalne ekranizacije kojima će navedena djela poslužiti kao libreto te koje bi glumice i glumce volio vidjeti da tumače likove koji su osvojili javnost. ZKD