Svijet je s otoka Zlarina 1922. prvi put čuo njezin glas, a mi smo pripremili videoosvrte ljudi kojima je Vesna Parun bila poticaj i inspiracija u životu i stvaranju.

S mirisom mora došla je u goste i Sanja Knežević, izvanredna profesorica novije hrvatske književnosti na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, onoga koje ima pogled „od milijun dolara“ na Zadarski kanal. Tamo je napisala studiju posvećenu književnici rođenoj nešto južnije, u Zlarinskom kanalu. U poetičnom predgovoru knjige Golubica iz crnoga maslinika ističe da je pjesnikinja uspjela očuvati pjesničku riječ kao čaroliju i da će njezin glas nadživjeti kulturu u kojoj je nastao.

Novinar Denis Derk od 1990. prati kulturna događanja za jedne dnevne novine. Iz svojeg je profesionalnog rada razvio prijateljstvo i suradnju s Vesnom Parun. Autor je knjige Posljednja volja Vesne Parun koja sadržava neobjavljene intervjue s pjesnikinjom, fragmente proznih zapisa Antologija nesretnih sudbina, biografske podatke te kratku, ali sadržajnu autobiografiju.

U povodu predstavljanja knjige Vesne Parun Ja koja imam nevinije ruke 2010. godine Denis Derk objavio je članak Za 88. rođendan Vesne Parun Ludwig Bauer napisao sonet. Sonet je nagrađen u Stubičkim Toplicama nagradom koja se 2018. prvi puta dodijelila, a nosi ime velike pjesnikinje.

Sonet O Vesni, o zvuku proljeća u sebi krije zanimljiv akrostih, a naši su korisnici mogli u njemu uživati u interpretaciji autora Ludwiga Bauera. Ovaj književnik i prevoditelj ističe koliko je Vesnin glas bio zvonak, glas koji je bilo nemoguće prečuti, a ostao je takav do kraja njezina života.

Pozivali smo korisnike da se zvonkog glasa Vesne Parun prisjete slušajući digitalizirane snimke tribina Književnog petka na kojima je gostovala. Godine 1959. predstavljala je dramu Marija i mornar, a 1966. sudjelovala u predavanju pod nazivom Književna grupa Tin te u večeri posvećenoj bugarskoj poeziji. Tribine su pratile zanimljive uredničke bilješke. Objavili smo fotografiju na kojoj se može vidjeti osvrt na večer posvećenu bugarskoj poeziji te fotografiju Vesne Parun snimljenu 1976. godine na 500. Književnom petku.

Iako profesionalno piše o hrvatskim književnicama, Lidija Dujić kaže da Vesnu Parun iz nekog razloga zaobilazi, iako u svakoj zbirci ima jednu pjesmu posvećenu njoj. Dobitnica je Nagrade Vesna Parun za 2021. godinu. Nagrađeni stihovi iz ciklusa poezije Arhipelag odlazaka dostupni su korisnicima u interpretaciji same autorice.

Iz Norveške nam se javio Lars Svendsen, profesor na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Bergenu. Njegova se djela mogu čitati na tridesetak jezika, što ga čini jednim od najprevođenijih filozofa današnjice. Držao je brojna predavanja diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. Promišlja o svakodnevici, o stvarima koje nisu često predmet filozofskih studija: dosada, strah, usamljenost, zlo, sloboda, rad, laž, moda, životinje. Preporučio je klasik, knjigu O slobodi britanskog filozofa i ekonomista Johna Stuarta Milla.

Australska književnica hrvatskog podrijetla Morgan Yasbincek javila nam se iz svog doma u Perthu.

Kad je čula da je tema sloboda, na pamet joj je pala autobiografija južnoafričkog političara i borca za ljudska prava Nelsona Mandele Long walk to freedom, koja još uvijek nije prevedena na hrvatski jezik, ali se može pogledati film Mandela: dug put ka slobodi redatelja Justina Chadwicka i scenarista Williama Nicholsona. Roman američke književnice Hanyje Yanagihare A little life, koji tematizira posljedice zlostavljanja djece, također još nije tiskan u hrvatskom prijevodu. Osim knjiga, preporučila nam je i epizodu BBC-evog The Outlook Podcasta u kojem Mohamed Barud govori o zatvoru u Somaliji i knjizi koja spašava život.