Faustovci u Radničkoj
Embedded Files
Božica Kuhn
bozica.kuhn@skole.hr
Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića
Milkica Ursa
milkica.ursa@kgz.hr
Knjižnica Božidara Adžije, Knjižnice grada Zagreba
Učenici zagrebačke Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića posjetili su Knjižnicu Božidara Adžije, jednu od najbolje opremljenih knjižnica s područja društvenih i humanističkih znanosti iz mreže Knjižnica grada Zagreba. Bio je to dogovoreni sat izvan škole na kojemu su se objedinili knjižnična usluga Korak po korak do knjige i tema iz knjižničnog obrazovanja prema planu školskog knjižničara – Upoznavanje s knjižnicama u gradu Zagrebu.
Ta se tema u školi obrađuje, pogotovo u posljednje vrijeme, uglavnom na daljinu, virtualnim obilaskom, a sada su učenici mogli uživo obići prostorije u otvorenom pristupu (studijska čitaonica, otvoreno spremište i informacijsko-posudbeni odjel) te prostorije koje su inače zatvorene za vanjske posjetitelje (arhiv, zatvoreno spremište, odjel nabave i obrade knjiga).
Kako se škola nalazi u blizini Knjižnice Božidara Adžije, učenici su prošetali od škole do knjižnice i na taj način doslovno, a ne samo simbolično koračali do knjiga. Koračali su 2.c i njihov razrednik Siniša Subjak, profesor hrvatskoga jezika, te 2.a, također s razrednikom i profesorom hrvatskoga Zoranom Bundykom. Sve ih je u stopu pratila školska knjižničarka Božica Kühn, koja je i dogovorila obilaske s kolegicom knjižničarkom Milkicom Ursom.
Učenici su pogledali dio izložbe Predmet: Hrvatski autorica dr. sc. Ane Ćavar i dr. sc. Lahorke Plejić Poje s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izvorno postavljene u opsežnijem postavu u Galeriji Klovićevi dvori 2021., a sada predstavljenu izlošcima knjiga iz fonda Knjižnice Božidara Adžije. Izložba je bila postavljena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 2021. godine i u Galeriji Rupe u Dubrovniku 2022. godine, a izložena građa vlasništvo je Hrvatskog školskog muzeja. Izložba je, kao i knjižnica, najviše nostalgije izazvala profesorima koji su se prisjetili svojih školskih i fakultetskih dana i početaka rada u školi.
Nakon obilaska knjižnice u anketi o dojmovima učenici su najbolje zapamtili samu izložbu, a najzanimljivije im je bilo kada smo im mi profesori pokazivali knjige kojima smo se koristili tijekom školovanja. (Mora da im djelujemo strašno staro kada su naši udžbenici dio povijesti!)
Impresionirala ih je i količina i raznovrsnost građe, knjiga, visoke police, sam prostor i atmosfera u knjižnici. Spremište u podrumu izazvalo je oprečne reakcije: nekima se najviše svidjelo u obilasku (labirint polica, pomične police, stare knjige), dok je drugima bilo nelagodno u tijesnom podrumskom prostoru.
U usporedbi školske knjižnice i Knjižnice Božidara Adžije, narodna knjižnica pobjeđuje impozantnim fondom; prema izračunu, ima trideset puta više knjiga nego školska i dvanaest puta više članova, mnogo više zaposlenih (29 : 1). No izjednačene su po broju mjesta u čitaonici. Naime, i školska knjižnica ima prostranu čitaonicu s 54 mjesta za rad. I svašta se u njoj radi: igra šah, gleda nogomet, ponekad napiše zadaća, pomaže knjižničarki… A i knjige u njoj imaju više mjesta, ne guraju se po policama jer je knjižnica prostrana. Proteže se na 215 m2 na dvije etaže.
I još nekoliko učeničkih dojmova za kraj, u korist školske knjižnice:
Knjižnica B. A. je bolja zbog većeg izbora, ali školska knjižnica je jednostavnija.
U usporedbi s Gradskom knjižnicom ima manje izbora, ali je knjižničarka jako društvena.
A o čitanju? Evo što su rekli jednom zgodom pri promoviranju čitanja:
Da smo htjeli čitati, išli bi u gimnaziju.
No, korak po korak! Jel' to Konfucije rekao da najduži put počinje prvim korakom?
Tijekom ožujka izložbu Predmet: Hrvatski, fragmente izložbe, posjetila su i dva razreda VII. gimnazije, 3.f i 2.d, u pratnji knjižničarki Lidije Dizdar, profesorice hrvatskoga jezika i književnosti, i Marije Novokmet, profesorice engleskoga jezika. Također, izložbu su došli vidjeti i učenici 2. razreda Elektrostrojarske obrtničke škole u pratnji profesorice hrvatskoga jezika Sande Stražičić. Učenicima je izložba približila povijest nastavnoga predmeta Hrvatski jezik od vremena njegova uvođenja sredinom 19. stoljeća do početka 2000-ih jer proučava nastavu materinskog jezika i književnosti kroz društveno-politički kontekst, izdvaja propise i zakone, nazivlje i satnicu, sadržaje koji su se poučavali, udžbenike i priručnike, lektiru i različite paradigme poučavanja.
Učenici su uz brojne priručnike, čitanke i udžbenike, školske pravopise i gramatike iz fonda knjižnice Božidara Adžije mogli proučiti i PowerPoint prezentaciju koja prati izložbu, a na kojoj je vremenska lenta koja prikazuje važne datume iz povijesti hrvatske kulture i nastave Hrvatskoga jezika. Pokazana im je interaktivna stranica www.predmet-hrvatski.com s mnogim korisnim i zanimljivim sadržajima koju mogu koristiti u nastavi.
Kako edukacije nikad dosta, učenici Elektrostrojarske obrtničke škole, kao i Faustovci, nakon izložbe prošli su knjižnicom kroz program Korak po korak do knjige te se bolje upoznali s knjižnicom i knjižničnom građom. Učenici VII. gimnazije već su prije prošli taj program. Zaključno – nikad dosta hrvatskoga i knjiga. ZKD
Google Sites
Report abuse