Tečaj sporog čitanja u Knjižnici Božidara Adžije


Siniša Nikolić

sinisa.nikolic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Božidara Adžije 

Kao što je poznato, još od vremena Samuela McChorda Crothersa (1916.) knjižnična se ili literarna biblioterapija definira kao: program aktivnosti utemeljen na interaktivnom procesu između medija i ljudi koji ga doživljavaju. Tiskani ili zamišljeni materijali/informacije doživljavaju se i o tome se raspravlja pod stručnim vodstvom. Od tada, pa do danas, ova se metoda vođenoga ili usmjerenog terapijskog čitanja proširila kroz brojne kulturne i odgojno-obrazovne institucije širom svijeta s ciljem poticanja čitanja i razumijevanja najdubljih slojeva književnih djela i osobnoga razvoja samih čitatelja.

Po prirodi stvari, jedno od takvih mjesta su i knjižnice. U sustavu Knjižnica grada Zagreba, biblioterapijska tema nije nepoznat ili neprepoznat fenomen. U tom se okviru osobito njome bavila, kako u teoriji, tako i u praksi, dr. sc. Ljiljana Sabljak, posebno u primjeni kod mladih i djece. U međuvremenu, u knjižničarskoj struci organizirali su se okrugli stolovi ili su se priređivali tematski brojevi strukovnih časopisa, što je sve pomoglo širenju interesa za fenomen biblioterapije.

U Knjižnici Božidara Adžije sve je započelo 2021. godine, koju je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske proglasilo Godinom čitanja. Tim povodom postavljena je studijska izložba: Biblioterapija i knjižnice, a usto su na našem podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, objavljena dva razgovora s tom temom; prvi s dr. sc. Ljiljanom Sabljak i drugi s prof. dr. sc. Davorom Piskačem.

Tom je prilikom s prof. dr. Piskačem načelno dogovorena suradnja, koja je i realizirana godinu dana poslije i koja traje do danas. Tako smo krajem ožujka 2022. godine započeli s prvim ciklusom biblioterapijskih radionica pod nazivom Tečaj sporog čitanja, a obrađivalo se književno djelo suvremene turske spisateljice Eli Shafak: 40 pravila ljubavi: Roman o Rumiju. Kao što i sam naziv radionice kaže, odabrano djelo obrađivalo se namjerno sporo, a koristio se postupak „dubinskoga čitanja“, što znači primjenu psihološke analize postupaka likova i njihovog, emocionalnog, kognitivnog i motivacijskog kompleksa u romanu.

Sastanci grupe odvijaju se svakog utorka od 18 do 20 sati u prostoru Studijske čitaonice od rujna do lipnja. Radionicu moderira prof. dr. Davor Piskač, a pristup radionici potpuno je slobodan. U prosjeku, radionici je nazočilo desetak sudionika od kojih se većina zadržala do danas. Riječ je o odraslim punoljetnim osobama, uglavnom zrele dobi, u prosjeku, oko 80 % ženama.

Cilj je radionice privući naše čitatelje/čitateljice i korisnike/korisnice u knjižnicu, te im omogućiti doživljaj književnosti i knjižnice u jednom drukčijem kontekstu od uobičajenog, prolaznog i samo usluge posudbe i povrata knjiga. Samim time, potiče se čitanje na jedan osobit način, posebno dodatne ili slične literature, koja je bila spontano spomenuta, jer se ticala nekog od aspekata bitnog sadržaja knjige koja se obrađuje. Biblioterapijski učinci također su prisutni. To se naročito odnosi na osobno doživljavanje i proživljavanje pročitanog sadržaja romana svakog pojedinog sudionika, te kroz sudjelovanje u diskusiji o tim sadržajima.

Socijalna verbalna artikulacija mišljenja ili emocija sudionika, vezano za neki sadržaj iz teksta doprinosi vlastitoj dubinskoj samospoznaji, kao i samospoznaji drugih sudionika radionice.

U međusobnoj razmjeni mišljenja i doživljaja pročitanog teksta svaki sudionik ima priliku pomoći sebi i drugima u razumijevanju drugoga, ali i samoga sebe. Trenutno se na radionici obrađuje djelo Clare Pooley: Bilježnica neizgovorenih stvari, a predviđeno je da se završi do lipnja iduće, 2024. godine. Izbor građe koja se obrađuje za ovu priliku predstavlja autentično djelo suvremene književne proze, relativno lagane za čitanje, ali ipak zahtjevne za razumijevanje i interpretaciju. Kompleksnije analize učinaka tribine tek predstoje, ali prvi dojmovi sudionika izrazito su pozitivni, što je i dovelo do novog ciklusa tribina s novim književnim djelom, a sve skupa treba zahvaliti dobroj volji prof. dr. sc. Davora Piskača da nastavi svoj dobrotvorni rad u postojećim uvjetima. ZKD

Izabrana literatura