Stručni skup
Biblioterapijski pristup u radu s djecom i mladima u knjižnici
Jagoda Ille
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Medveščak
Keti Krpan
Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež
Hrvatskoga knjižničarskog društva
Stručni skup pod nazivom Biblioterapijski pristup u radu s djecom i mladima u knjižnici održao se 26. ožujka 2021. na Zoom aplikaciji za videokonferencije, u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva, Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnica grada Zagreba – Knjižnice Medveščak. Programsko-organizacijski odbor Skupa (Jagoda Ille, Vjeruška Štivić, Ida Gašpar, Keti Krpan, Marina Šimić i Sonja Šimić) s predanošću je isplanirao svaki detalj tradicionalnog 16. skupa za dječje knjižničare.
Na Skupu je sudjelovao najveći broj školskih knjižničara i knjižničara narodnih knjižnica koji rade s djecom i mladima te drugi stručni suradnici i studenti koje je zanimala tematika Skupa. Prisustvovalo je 276 sudionika iz svih krajeva Hrvatske.
Obradom evaluacijskih upitnika utvrđeno je da je Skup dobio visoku ocjenu (4,7) i ispunio očekivanja prisutnih. Domaćini su se ove godine zbog radova izazvanih zagrebačkim potresom okupili u Knjižnici Augusta Cesarca u Šubićevoj ulici, gdje su pozdravne riječi svim prisutnima uputile Jagoda Ille, voditeljica Knjižnice Medveščak, i Višnja Cej, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba. Također, sve prisutne pozdravile su Dijana Machala, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva, i Vjeruška Štivić, predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, koja je ujedno bila moderator prvoga dijela Skupa u kojemu su se održala tri pozvana izlaganja.
Prvo pozvano izlaganje održao je izv. prof. dr. sc. Davor Piskač (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Odsjek za kroatologiju) pod nazivom Literarna biblioterapija u kontekstu pametnog čitanja. Tijekom izlaganja govorio je o literarnoj biblioterapiji kao suvremenoj inačici biblioterapije koja razvija metodu tzv. pametnog čitanja, a temelji se na razumijevanju, tumačenju i doživljavanju književnog teksta prema metodologiji kognitivne psihoterapije čiji je koncept ideja da način na koji razmišljamo o nečemu utječe na to kako o čemu razmišljamo i emocionalno doživljavamo. Zatim je objasnio kako je ponašanje, kao krajnji čin ljudskoga djelovanja, uvjetovano upravo emocionalnim doživljajem onoga o čemu razmišljamo. To bi značilo da literarna biblioterapija u književnome tekstu promatra međusobni odnos misli, emocija i događanja, pa se metoda pametnog čitanja u literarnoj biblioterapiji skraćeno naziva „MED ciklus“. Postoje i dokazi istraživanja da skupine koje čitaju pametno mijenjaju svoj život na bolje u smislu osvještavanja onoga što proživljavaju tijekom čitanja.
Drugo pozvano izlaganje pod nazivom Osnovni principi i ciljevi razvojne biblioterapije održala je mr. sc. Ivana Bašić (Osnovna škola Frana Krste Frankopana Zagreb; Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju). Profesorica Bašić najviše je govorila o razumijevanju procesualne prirode identifikacije i katarze, pri čemu je napravila pomak u razumijevanju tih dvaju temeljnih pojmova u odnosu na njihov opseg u okviru književne teorije koja ih promatra isključivo u odnosu između kazališne izvedbe književnoga djela i gledatelja. Promjenu odnosa u biblioterapijskom procesu smatra bitnom zbog mogućnosti jasnijeg uvida u posebnosti razvojne biblioterapije.
Treće pozvano izlaganje održala je nekadašnja dugogodišnja voditeljica Gradske knjižnice, Knjižnica grada Zagreba, doktorica znanosti i knjižničarska savjetnica Ljiljana Sabljak.
Cilj njezina izlaganja pod nazivom Rekreativno, biblioterapijsko čitanje u knjižnici bio je spajanje teorijske spoznaje s rezultatima znanstvenih istraživanja kako bi se kreirali i ponudili modeli strukturiranih programa poticanja čitanja vođenim čitanjem u narodnim i školskim knjižnicama. Zaključak izlaganja jest da se knjižnica prilagođava promjenama u pristupu korisniku (individualno), ali i suvremenim sociopsihološkim kretanjima društva u cjelini.
Drugi dio Skupa sastojao se od pet različitih primjera dobre prakse, a moderator je bila Ida Gašpar, zamjenica predsjednice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež. Predstavljanje primjera dobre prakse započele su Blaženka Hunjadi Bašek i Dina Kraljić iz Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, koje su predstavile preventivni program pod nazivom Procvjetajmo. Program se sastojao od sedam radionica namijenjenih djeci osnovnoškolske dobi, a teme su se odnosile na promicanje nenasilja te zdravih životnih stilova tako da su se pojedine teme obrađivale čitanjem književnih tekstova. Vođenim razgovorima djeca su nakon čitanja iznosila svoje stavove i razmišljanja o temama zastupljenima na radionicama (tolerancija, emocije, solidarnost, rješavanje sukoba, obitelj, priroda oko nas, zdrava hrana).
Gordana Gregurović Petrović i Renata Cesarec Topolovec iz Osnovne škole Augusta Cesarca Krapina izlaganjem su prikazale radionice s darovitim učenicima u školskoj knjižnici. Njihov program pod nazivom Vužgi lampicu, čitaj i popevaj! pokazao je kako je moguće radionicama, koje sadrže timski pristup i bogatstvo sadržaja, potaknuti užitak čitanja i promišljanja, kreativnost i primjenu novih rješenja u stvaralačkom radu i svakodnevnom životu darovitih učenika.
Nakon toga slijedilo je izlaganje koje su pripremile Keti Krpan i Dunja Lovrenčić Gašljević iz Knjižnice Selčina, Knjižnice grada Zagreba, i Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Izlaganjem pod nazivom Biblioterapijski pristup u radu s djecom na radionicama u sklopu projekta TRACE u Knjižnici Selčina prikazane su biblioterapijske metode korištene prilikom obrada bajki i priča obuhvaćenih međunarodnim projektom Traditional children’s stories for a common future – TRACE.
Suzana Biglbauer iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek izlaganjem Korak po korak do čitatelja predstavila je programe s biblioterapijskim pristupom istaknuvši pozitivne učinke i mogućnosti primjene biblioterapijskih postupaka kao sredstva za uspostavljanje komunikacije s korisnicima i kao strategiju čitanja i učenja. Naime, metode vođenog, ciljanog čitanja uspješan su alat za poticanje čitanja, razvoja čitateljske pismenosti te socijalnih i emocionalnih vještina kod djece tijekom njihova odrastanja.
Spoj s knjigom naziv je izlaganja Ive Šišak koja je predstavila radionice s djecom viših razreda Osnovne škole Mladost, Zagreb. Prikazane radionice s biblioterapijskim pristupom osmišljene su s namjerom istraživanja doživljaja učenika prilikom kratkog susreta s nepoznatom knjigom. Za radionice su upotrijebljene knjige za slobodno čitanje i knjige iz proširenog popisa lektire iz fonda knjižnice.
Na kraju Skupa Sanja Dunatov i Keti Krpan, članice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, uredile su i predstavile tematski popis beletristike za djecu i mlade (koji može poslužiti za biblioterapiju s navedenom dobnom skupinom) pod nazivom Skup tema (i problema) u carstvu knjiga: sadržajno bogatstvo književnoumjetničkih tekstova kao poticaj za primjenu u radu s djecom i mladima koji je dostupan i na poveznici: https://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/17/publikacije, a kontinuirano će se nadograđivati.
Zaključno, iz pokazanog interesa i velikog odaziva sudionika Skupa vidljivo je široko zanimanje za ovu temu. Dječji knjižničari, knjižničari za mlade, školski knjižničari, logopedi, pedagozi, studenti i ostali sudionici iz cijele Hrvatske i šire regije imali su priliku usvojiti nova znanja i razmijeniti iskustva te staviti svoju dosadašnju praksu u kontekst najnovijih teorijskih postavki, istraživanja i prakse ostalih sudionika. Unatoč posebnim uvjetima u kojima se odvijao skup – posljedice potresa u Zagrebu te socijalno distanciranje uzrokovano pandemijom SARS-CoV-2 virusa – uloženi trud i timski rad organizatora i domaćina skupa donio je dobre rezultate i zadovoljstvo sudionika što će, od ove godine posvećene čitanju pa nadalje, zasigurno rezultirati kvalitetnijom uslugom za djecu i mlade – korisnike naših knjižnica. ZKD