O lijepa, o draga, o slatka... Noć knjige!
Organizacijski odbor Noći knjige s veseljem je iščekivao 2022. godinu, koja je konačno obećavala povratak u stanje kakva se sjećamo prije pandemije, s obiljem programa koji se odvijaju uživo, u fizičkim prostorima knjižnica, knjižara, vrtića, škola i drugih ustanova do kojih je Noć knjige u ovih jedanaest godina održavanja doprla. Iako su se pandemijske godine, s obzirom na sve otegotne okolnosti, pokazale itekako uspješnima i dokazale da čak i u uvjetima izolacije, a možda osobito tada, knjiga uvijek ostaje vjeran prijatelj, svima je bilo jasno da se željno iščekuju prava, „starinska“ druženja, sastanci književnih klubova, promocije knjiga, čitanja poezije u rascvjetanim parkovima i ostale proljetne knjiške radosti.
No, kao što smo dosad naučili, treba očekivati neočekivano i uvijek biti spreman na sve. U vrlo kratkom roku naša se pozornost, kao i pozornost cijeloga svijeta, s nevjericom usmjerila na vijesti o zaoštravanju sukoba između Rusije i Ukrajine i rata koji se odjednom činio neizbježnim. Organizatorima Noći knjige ubrzo je postalo nemoguće ignorirati ovu prijeteću situaciju te se iz tih okolnosti rodila ovogodišnja tema – sloboda ili, konkretnije, književnost kao prostor u kojemu sloboda obitava. Tematizirajući knjige kao prostor slobode, organizatori Noći knjige htjeli su potaknuti sudionike na promišljanje o tome što im sloboda znači, koliko je lijepa, draga i slatka te koliko je težak život bez nje, što su pitanja koja su u nesretnom razvoju ratnih zbivanja iznova postala aktualna i izazovna za sve nas.
Sudionici su temu objeručke prihvatili i, kao i uvijek, pronašli način da je prilagode svojim mogućnostima i svojoj publici. Pored glavne teme, organizatori svake godine pozivaju sudionike da ih u osmišljavanju programa inspiriraju i prigodne obljetnice, pa su tako ove godine mnogi sudionici svoje programe posvetili i velikom francuskom književniku Molièreu, rođenom prije 400 godina, te jednoj od najznačajnijih hrvatskih pjesnikinja, Vesni Parun, kojoj smo obilježili 100. godišnjicu rođenja.
Noć knjige, koja se ove godine održala od 21. do 25. travnja kako bi obuhvatila što veći broj sudionika, prvenstveno učenika koji su se s proljetnih praznika vratili upravo 25. travnja, iznova se potvrdila kao najmasovnija nacionalna manifestacija posvećena čitanju te je, nakon nešto skromnijih pandemijskih godina, opet dosegla rekordne brojke – preko 1200 programa i prodajnih akcija u oko 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske. Pored već očekivanih sudionika čija je djelatnost usko vezana uz knjige i čitanje, poput narodnih knjižnica, odgojno-obrazovnih ustanova, nakladnika, knjižara i antikvarijata, manifestaciji se iz godine u godinu priključuje sve veći broj ustanova, udruga i pojedinaca čija djelatnost nije izravno vezana uz knjige, pa su tako ove godine u Noći knjige sudjelovali i domovi za starije i nemoćne, učenički domovi, mjesni odbori, zatvori, Hrvatske željeznice, Jadrolinija, turistički vodiči, botanički vrtovi, crkve, pivovare, pa čak i proizvođači računalnih igara!
Članovi Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara rado su se odazvali pozivu organizatora Noći knjige i uključili s više različitih programa koji su pokazali da se i igre mogu povezati s književnošću i knjigom, a najbolju hrvatsku igru u prošloj godini – Saint Kotar – tvrtka koja stoji iza njezina razvoja darovala je narodnim knjižnicama Hrvatske.
Tijekom trajanja Noći knjige, organizatori manifestacije u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i poznatim zagrebačkim pripovjedačicama Josipom Šiklić – Purgericom, Ivom Sillom i Gornjogradskim coprnicama poklonili su Zagrepčanima četiri tematske ture inspirirane knjigama, književnošću i književnicima.
Na poticaj organizatora Noći knjige, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade priredili su program Ure bez cenzure, u kojem je 12 hrvatskih pisaca razgovaralo o slobodi te brojnim škakljivim temama. Također, na poticaj organizatora Noći knjige održana je tribina posvećena ukrajinskoj književnosti, kulturi i povijesti, koju je u suradnji s Katedrom za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizirala Matica hrvatska.
Organizatori Noći knjige ove su godine u suradnji s partnerima priredili čak dvije humanitarne akcije. Tako je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske i Zakladom AIDHub otkupljen veći broj knjiga ukrajinskih nakladnika koje su darovane hrvatskim narodnim knjižnicama za potrebe integracije raseljenih osoba iz Ukrajine, a za najmlađe je objavljena i ukrajinsko-hrvatska početnica.
U suradnji s Lumer shopom iz Splita, poruke Noći knjige koje promoviraju knjigu i čitanje oživjele su na majicama koje se (još uvijek!) mogu kupiti na njihovim internetskim stranicama, a sav iznos od prodaje bit će doniran splitskoj udruzi MoSt, koja djeluje s ciljem unaprjeđenja života djece, mladih, osoba koji žive u siromaštvu i beskućnika.
U okviru Noći knjige provedeno je i tradicionalno istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj čiji su rezultati predstavljeni na svečanom otvorenju manifestacije. U suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara proveden je, također već tradicionalni, nagradni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola pod nazivom I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom, a autori odabranih radova, kao i njihove školske knjižnice, nagrađeni su knjiškim poklon-paketima.
Organizatori Noći knjige priredili su i seriju promotivnih poučnih videa naziva Perica lak na peru, svakom nađe pravu mjeru! koji su dostupni na društvenim mrežama manifestacije kako bi pratitelji tih mreža mogli uživati u Peričinim vragolijama i dijalozima sa stožernim piscima hrvatske književnosti. Kao što nam poručuje lakrdijaš Perica, ovogodišnje zaštitno lice Noći knjige, čija se snaga i sloboda ogledaju u oštrini njegova pera, svatko je odgovoran za svoju načitanost! A sudeći po velikom broju uspješno održanih programa i zadovoljnih sudionika u ovoj, jedanaestoj Noći knjige, mnogi tu svoju odgovornost doista i shvaćaju ozbiljno. ZKD