S obzirom na općeznanstveni fond Knjižnice HAZU-a, u izložbenim zidnim vitrinama predstavljena su različita autoričina domaća monografska izdanja i njihovi prijevodi na talijanski, njemački, engleski, španjolski, ruski i gradišćansko-hrvatski jezik, zatim izdanja koja sadrže studije o njezinu životu i djelu, a sve potkrijepljeno isječcima tekstova iz znanstvenih i stručnih radova (Dubravke Zime, Andrijane Kos-Lajtman i Jasne Horvat, Vinka Brešića, Zvonimira Diklića) te preslikama arhivskoga gradiva dostupna u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – DIZBI (https://dizbi.hazu.hr), ukazujući sveukupno na važnost doprinosa opusa jedne od najvećih domaćih spisateljica hrvatskoj i svjetskoj književnosti (slika 2). Tako se iz priložene građe moglo doznati da primanje Ivane Brlić-Mažuranić u članstvo Akademije nije proteklo glatko. Tajnim glasovanjem članovi Akademije odbili su 1935. godine prijedlog Milivoja Dežmana da se za člana dopisnika izabere i nju: kćer akademika Vladimira Mažuranića te unuku bana Ivana Mažuranića (zapisnici sjednica potvrđuju da je predmet rasprave bio njezin spol). Ipak, dvije godine poslije, na sjednici 17. ožujka 1937. godine jednoglasno je izabrana za člana dopisnika u umjetničkome razredu Akademije, pri čemu Robert Frangeš-Mihanović 

obrazlaže da je prijašnja odbijenica posljedica nedovoljne obaviještenosti glasačkoga tijela Akademije o Ivaninim djelima kojima je „hrvatsko ime proslavila u stranome svijetu“ (u Ljetopisu JAZU za godinu 1937./38. zabilježen je svečani govor predsjednika Akademije Alberta Bazale u kojemu 8. svibnja 1937. proglašava Ivanu Brlić-Mažuranić dopisnim članom na ponovljeni, sada opsežniji i pomno sastavljeni pismeni prijedlog Milivoja Dežmana u kojemu potanko donosi podatke o njezinu životu, književnome opusu te vrlo dobro prihvaćenim prijevodima njezinih djela diljem Europe). Desetak članaka o prvoj jugoslavenskoj akademkinji objavljenih u zemlji i inozemstvu pokazatelj su od kolike je važnosti bilo spisateljičino primanje u Akademijino članstvo za nju samu, za Akademiju, književnost, ali i koliko je velik korak napravljen za ukupno žensko pitanje. Izložba je bila otvorena za posjete tijekom radnoga tjedna, svakodnevno od 9 do 15 sati, a od grupnih obilazaka razgledali su je uz stručno vodstvo učenici drugih i trećih razreda V. gimnazije iz Zagreba. Tijekom trajanja Mjeseca hrvatske knjige na mrežnoj stranici Knjižnice bilo je dostupno i e-izdanje kataloga izložbe.