Obilježeni – put prema razumijevanju i prihvaćanju različitosti
Izložba dizajnerskih plakata pod nazivom Obilježeni, posvećenih istraživanju kulturnog doprinosa Roma zagrebačkom, hrvatskom i europskom kulturnom prostoru, održana je u Knjižnici Savica od 16. studenog do 10. prosinca 2022. godine. Jezgru ove izložbe činila su tri autorska plakata mladih zagrebačkih dizajnerica – Lade Kušec Deči, Hane Tintor te Franke Tretinjak i Dine Milovčić iz studija NJI3 – koji, svaki na svoj način, vizualno istražuju važnost povijesti Roma u europskom kontekstu te njihov utjecaj na različite vidove europske pa i svjetske umjetnosti. Polazište mladih umjetnica bila je potreba za demarginalizacijom i rušenjem predrasuda prema Romima, njihovo prihvaćanje kao aktivnih subjekata europske kulture i povijesti, uz naglasak na promicanju i prihvaćanju različitosti.
Isticanje romske posebnosti na plakatima postignuto je korištenjem prepoznatljivih boja i simbola romske zastave: plavom kao simbolom neba, zelenom kao simbolom zemlje te crvenim kotačem od 16 dijelova, kao univerzalnim simbolom Roma koji predstavlja čakre, kretanje prema naprijed, ali i kola, koja su u povijesti značila i dom i prijevozno sredstvo na tisućljetnim seobama Roma od njihove pradomovine Indije sve do udaljenih prostranstava Europe, Afrike i Amerike. Uz plakate izložene su i knjige na romskome jeziku iz fonda Knjižnice te tekstovi u kojima su sažeti osnovni podatci o povijesti, književnosti te položaju Roma u Hrvatskoj.
Rom, u značenju „čovjek“, naziv je za pripadnike naroda indijskog podrijetla, koji se odlukom svjetskih romskih institucija koristi kao službeni etnonim od 1970-ih. Pretpostavka je da su Romi svoju pradomovinu, sjeverozapadnu Indiju, napustili prije više od tisuću godina, nakon čega je uslijedila dugotrajna seoba; od 10. do 13. stoljeća vjerojatno su prošli područjem Hindukuša, došli do Irana, južnog Kavkaza pa do Bizantskog Carstva. U jugoistočnoj Europi pojavljuju se početkom 14. stoljeća, a u zapadnoj početkom 15. stoljeća. Prvi pisani dokument u kojemu se spominju Romi u Hrvatskoj potječe iz Dubrovnika, a datiran iz 1362. godine.
Pretpostavlja se da danas širom svijeta živi između pet i osam milijuna Roma. Od druge polovine 20. stoljeća prisutni su na svim naseljenim kontinentima, no najveći ih dio živi u Europi i Sjevernoj Americi. Romi nikada nisu imali svoju nacionalnu državu, a unutar država u kojima su živjeli uglavnom su bili diskriminirani te predmet različitih zakonskih ograničenja, povezanih s njihovim načinom života i gospodarenjem. Represivne mjere prema Romima često su vodile prisilnoj asimilaciji, a kulminacija netrpeljivosti u Europi dovela je do genocida u Drugome svjetskom ratu u kojem je, prema procjenama, stradalo oko 500 000 Roma. Od 2012. godine 2. kolovoza obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugome svjetskom ratu – Samudaripen.
Prekretnicu u položaju Roma, dotad marginalizirane društvene skupine, te put prema prepoznavanju Roma kao nacionalne manjine unutar različitih država označit će Prvi svjetski kongres Roma održan u Londonu 1971. Dan početka Kongresa, 8. travnja, danas se obilježava kao Svjetski dan Roma. Tada je osnovana Međunarodna unija Roma koja će, kao krovna organizacija, odigrati veliku ulogu u aktiviranju Roma u političkom životu i njihovu vođenju samostalne politike, te su usvojene odluke o romskoj zastavi i službenoj himni (Gyelem, Gyelem), proglašen je službeni romski jezik (romani čhiba) te prihvaćen etnonim Rom.
U Republici Hrvatskoj Romi su danas jedna od 22 nacionalne manjine. Popisom stanovništva iz 2021. godine evidentirano je 17 980 Roma i Romkinja, što čini udio od 0,46 % od ukupnog broja stanovnika.
Najviše ih živi u Međimurskoj županiji, a općina Orehovica, po novim podatcima, prva je jedinica lokalne samouprave u kojoj je romska manjina prešla udio u stanovništvu od 33 %, čime Romi prvi put u povijesti dobivaju pravo na postavljanje dvojezičnih ploča. Osnivač i prvi predsjednik Saveza Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara, jedne od najaktivnijih romskih udruga, saborski zastupnik Veljko Kajtazi danas u Hrvatskome saboru, uz romsku, predstavlja interese još jedanaest nacionalnih manjina. Na poticaj predstavnika romske zajednice u Hrvatskoj UNESCO je proglasio 5. studenoga Svjetskim danom romskoga jezika. Hrvatski sabor prvi je parlament u svijetu koji je 2012. ovaj dan priznao kao nacionalni praznik Roma. Iste godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije, počelo se s izbornim kolegijima Uvod u romski jezik 1 i 2 te Uvod u književnost i kulturu Roma, danas studij romistike.
Prva polica s izdvojenim knjigama na romskome jeziku nalazila se u Knjižnici Medveščak, a godine 2020. otvorena je u Zagrebu Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara. To je prva romska knjižnica u Hrvatskoj, ali i jedina takva u Europi, s oko pet tisuća knjiga i periodičkih publikacija na romskom, hrvatskom i drugim europskim jezicima.
Izložba Obilježeni nastala je u okviru programa Festivala tolerancije – JFF Zagreb, koji već duži niz godina organizira neprofitna udruga građana Festival suvremenog židovskog filma Zagreb uz podršku Grada Zagreba i uz potporu HAVC-a, UNHCR-a Hrvatska i drugih gospodarskih i institucionalnih partnera. Prvenstveno je riječ o filmskom festivalu, ali i jedinstvenoj kulturno-edukativnoj platformi u okviru koje se u posljednje dvije godine produciraju i vlastite društveno osjetljive izložbe, u suradnji s UNHCR-om Hrvatska. Izložba Obilježeni sufinancirana je sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture.
Suradnja Knjižnice Savica i Festivala tolerancije – JFF Zagreb započela je u lipnju 2022. godine izložbom fotoportreta Oni // They, koja prikazuje portrete izbjeglica kao pojedinaca, a nastavlja se izložbom Obilježeni. Kako je Knjižnica Savica prvi javni prostor u kojem je postavljena izložba kojom se tematizira povijest i kultura Roma, ovu smo izložbu posvetili uspomeni na Zuhru Amedovsku Diljaj (15. 12. 1966. – 15. 12. 2021.), našu prerano preminulu djelatnicu. ZKD