Galerija VN - susreti sa suvremenom umjetnošću
Gordana Kolanović Roško
kolanovic@gmail.com
Olga Majcen Linn
omajcen@gmail.com
Mišo Vojnović
mishovojnovic@gmail.com
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Vladimira Nazora
Čitaonica i Galerija VN, Knjižnica grada Zagreba, prostor je na zapadu grada s dvostrukom funkcijom čitaonice i galerije. Čitaonicu posjećuju uglavnom članovi treće životne dobi u potrazi za dnevnim tiskom, dok je galerija u pola stoljeća djelovanja postala cijenjeni prostor za suvremenu umjetnost u stručnim umjetničkim krugovima. Tijekom 2022. godine pokrenut je novi projekt radioničnog tipa, „Vizualna početnica: Veliki odmor“, čija je strategija ponuditi sadržaje za djecu u galeriji i čitaonici, i to sadržaje koji su vezani uz umjetnost, a koji su namijenjeni školskom uzrastu. Taj je projekt dobio podršku na otvorenom pozivu za širenje publike pri Ministarstvu kulture RH. Uz radioničke sadržaje za koji se izrazito zanimao široki krug djece iz područja Črnomerca, spontano se javila ideja, svojevrstan satelitski projekt, predstavljanja recentnih galerijskih izložbi, kako djeci koja posjećuju prostor čitaonice i galerije radi radionica tako i pozvanim skupinama iz lokalnih škola. Umjetničke projekte tumačili su sami umjetnici, pa su im djeca mogla izravno postaviti širok raspon pitanja – od onih vezanih uz ideju do onih vezanih uz praktičnu izvedbu projekta.
Prvo u nizu vodstava i predstavljanja radova održala je, tijekom trajanja izložbe u veljači 2022. godine, splitska umjetnica Nikolina Kuzmić. Djeci je predstavila izložbu „Tijelo bez organa“, umjetničku koncepciju složenu od četiriju odvojenih, ali tematski povezanih radova. Rad je propitivao pojmove biopolitike i biotehnologije, paralelno se baveći odnosom umjetnosti i medicinskih znanosti. Izvedba izložbe bila je u kontrastu s hladnim medicinskim temama i prikazima tehnološki dobivenih snimki unutrašnjosti ljudskoga tijela. Naime, većina objekata bila je načinjena od tkanine i toplim, domaćim tehnikama šivanja i tkanja. Djeca su znatiželjno reagirala na tapiseriju i videoinstalaciju, ali njihovu pozornost i brojna pitanja ipak je najviše potaknuo kontakt s modelima lutaka inspiriranih tradicionalnim mekanim lutkama namijenjenim tješenju, često neprivlačnog izgleda, izloženima u prostoru.
U ožujku 2022. godine najveći odjek imala je izložba „Lunar: Recycle or Try“ slavnog zagrebačkog grafitera Slavena Kosanovića. Autor je u nekoliko navrata provodio djecu kroz izložbu te objašnjavao osnovnu temu i vlastitu motivaciju. Tijekom vodstva Lunar je djeci približio ideje održivog razvoja, pokazujući na vlastitom primjeru kako se svjesno odlučuje za proizvode upakirane u ekološki prihvatljivu ambalažu, u kojoj pronalazi poticaje estetske, ali i etičke dimenzije. Naglasak je stavio na promišljen odabir domaće, prirodne proizvodnje te je postavio niz pitanja koja su kod djece potaknula kritičko razmišljanje o ekološkoj održivosti. Širenje svijesti o ekološkim izazovima zaokružio je na kraju optimističnim pozivom na promjenu navika.
U travnju 2022. mlada osječka multimedijska umjetnica Mia Štark realizirala je vodstvo i interakciju s djecom u predstavljanju svoje izložbe „Triptih“ minimalističkih videoradova. Zahvaljujući svestranom obrazovanju i dobrom poznavanju metodologije pedagoškog pristupa, koji je usvojila tijekom studiranja, mlada je umjetnica uspjela vodstvom animirati djecu i potaknuti ih na interakciju u prostoru kako bi osvijestila vlastito tijelo i pokrenula procese razmišljanja o stresnim iskustvima, počesto potisnutima, kojima su bila izložena tijekom pandemijskoga lockdowna.
Tijekom srpnja 2022. godine organizirano je vodstvo kroz izložbu „Četiri lica ručnog rada“ zagrebačke umjetnice Ive Čukelj za studente Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Studentska grupa obilazila je u prostoru Galerije prostornu instalaciju, svojevrsni hommage obiteljskoj priči o ručnom radu. Radom podijeljenim u nekoliko segmenata (tapiserija, jastuci, zapisi u knjizi; rad se sastoji od predmeta i objekata načinjenih kroz različite tehnike ručnog rada – šivanja, vezenja, heklanja) umjetnica je predstavila tri generacije žena okupljenih oko zajedničkih interesa i povezanih tematskim pitanjem nasljedstva te različitih kanala prepričavanja obiteljske tradicije i vezenja. Propitivanjem što se sve nasljeđuje u jednoj obitelji, od fizičkih do karakternih osobina, a zatim i do kretnji kroz isti čin, autorica je pokrenula živi dijalog među studenticama i studentima. Dok je Čukelj objašnjavala kako je svakim bodom vezenja arhivirala komad vremena u materijalnom obliku, u studentskoj grupi dogodila se razmjena osobnih iskustava, a razgovor je budio različita sjećanja i priče.
Stručna vodstva s autorima izložbe organizirana za djecu i mlade pokazala su se kao izniman spoj na granici edukativnog i zabavnog. Iako izložbe sa sobom često nose teške teme, kao što se na nekoliko prethodnih primjera može uočiti, od bolesti preko obiteljskih odnosa do ekoloških problema na planetarnoj razini, ipak se kroz anegdotalni prikaz procesa rada približava i čini razumljivim sam koncept, kao i umjetnička motivacija za rad. Bit vodstva i otvaranja vrata galerije mladoj publici jest promjena uvriježenog shvaćanja o „netransparentnim“ izlaganjima i elitističkoj kulturi u razumijevanje kako funkcioniraju gradivni elementi pojedinačnih radova te samim time stvaranje mosta između umjetnika i mlade publike. ZKD