19. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama
Ksenija Švenda-Radeljak
ksenija.svenda.radeljak@pravo.unizg.hr
Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada
Sandra Domijan Radujković
sandra.domijan.radujkovic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Marina Držića
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 22. rujna 2023. održan je 19. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama s temom Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja koje imaju poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD). Organizator skupa je Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama i Sekcija za narodne knjižnice. Suorganizatori događanja bili su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Filozofski fakultet u Osijeku.
Sudionike skupa pozdravile su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević., Anita Malkoč Bišćan, predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama te u ime predsjednice Hrvatskoga knjižničarskog društva kolegica Željka Miščin.
Prisutnima su se potom obratile predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje mr. sc. Anuška Deranja Crnokić i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Marinka Bakula Anđelić.
Skupu je nazočila i izaslanica pročelnice gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Maja Petrić. Moderatorice skupa bile su dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica i dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica. Zaključke je izradila Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica.
Ciljevi su ovoga skupa bili: informirati, educirati i zagovarati prava osoba koje imaju poremećaj pozornosti i deficit pažnje, umrežavati stručnjake iz različitih područja za stvaranje novih mogućnosti njihova ravnopravnog života u zajednici te podržati roditelje koji su potpora djeci s ADHD-om. Nužno je kontinuirano raditi na uklanjanju predrasuda o njima.
Središnja tema skupa o knjižničnim uslugama za osobe s teškoćama čitanja koje imaju poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) izazvala je veliko zanimanje stručne i šire javnosti upravo zato što je to jedan od najčešćih neurobioloških poremećaja prisutan kod svih dobnih skupina – djece, adolescenata, ali i kod odraslih osoba sa simptomima poremećaja pažnje, impulzivnosti i hiperaktivnosti. Istraživanja pokazuju kako dvadeset do trideset posto osoba s ADHD-om ima specifične teškoće čitanja, odnosno disleksiju.
U zaključcima skupa istaknuta je potreba za izradbom uputa o pružanju usluga osobama s poremećajem pažnje i hiperaktivnošću u knjižnicama koje će obuhvatiti prilagodbu prostora, opreme, namještaja te primjenu asistivne tehnologije i prilagođene programe i radionice, što će omogućiti maksimalno iskorištavanje njihovih sposobnosti, inkluzivno obrazovanje, društvenu uključenost te osobni i profesionalni razvoj. Posebno je naglašeno da u izradbu uputa trebaju biti uključeni ne samo knjižničari već i stručnjaci različitih profila, i to edukacijski rehabilitatori, pedagozi, psiholozi, učitelji, roditelji i dr. Preporuka je da se stvori prihvatljivije i korisnije društvo koje osobama s ADHD-om omogućuje uspješnost, maksimalno iskorištavanje njihovih sposobnosti te rješavanje problema koji mogu ugroziti njihov osobni i profesionalni razvoj. Vjerujemo da će znanje dobiveno na skupu sudionici moći primijeniti u svakodnevnom radu na senzibilizaciji zajednice za potrebe osoba s poremećajem pozornosti te promicanjem i zagovaranjem njihovih prava i potreba.
Slušajući rezultate istraživanja, kao i rezultate provedene prakse, stekli smo orijentacijski uvid u to koliko je društvo informirano i educirano o osobama s navedenom teškoćom te senzibilizirano za njih. Čuli smo od stručnih osoba prijedloge za programe koji bi se provodili za osobe s poremećajem pozornosti u knjižnicama, osnovnim školama i ostalim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Knjižnice kao centri lokalne zajednice i socijalno osjetljive ustanove u kulturi imaju misiju prednjačiti u procesu prihvaćanja i uključivanja svih skupina korisnika, pa i osoba s ADHD-om, te raditi na senzibilizaciji javnosti osobito za ranjive skupine ljudi. ZKD