Građanska znanost u NSK
Dolores Mumelaš
dmumelas@nsk.hr
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključena je u međunarodni projekt ERASMUS+ programa Citizen-enhanced open science in Southeastern European Higher Education knowledge hubs (CeOS_Se) kojemu je cilj populariziranje otvorene znanosti i građanske znanosti u ovom dijelu Europe. Projekt koordinira LIBER, započeo je 1. siječnja 2022. i trajat će do 31. prosinca 2023. godine, a u njemu je Nacionalna i sveučilišna knjižnica ravnopravan partner knjižnicama iz Danske (Sveučilišna knjižnica južne Danske) i Nizozemske te pet ustanova iz jugoistočne Europe – Grčke (Sveučilište u Patrasu), Italije (Sveučilište u Torinu), Srbije (Sveučilište u Beogradu, Sveučilišna knjižnica Svetozar Marković), Cipra (Sveučilište Cipar) i Bugarske (Sveučilište studija knjižničarstva i informacijskih tehnologija). Projekt je pružio priliku da se članovi projektnog tima Nacionalne i sveučilišne knjižnice pobliže upoznaju s građanskom znanošću i njezinom važnosti za knjižnice i korisnike knjižnica, a sve je projektne partnere potaknuo na provođenje vlastitih aktivnosti građanske znanosti u suradnji s drugim ustanovama.
Jedna od aktivnosti građanske znanosti koju je organizirala i provela Nacionalna i sveučilišna knjižnica održana je i kao dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2022. godine. Ovogodišnji moto Mjeseca hrvatske knjige bio je: Misli na sebe – čitaj!, a fokus teme između ostalog je bio i na osamljenosti i zabrinutosti mladih. Zato je Nacionalna i sveučilišna knjižnica osmislila aktivnost Samopomoć i dobrobit u akademskom mrežnom okruženju. U posljednje vrijeme u svijetu raste svijest o važnosti dobrobiti i samopomoći, s naglaskom na mlade. O tim je temama napisano mnogo popularnih, stručnih i znanstvenih knjiga i članaka, a knjižnice su mjesta gdje ih je moguće detaljnije proučiti. No teme dobrobiti i samopomoći prisutne su i u mrežnom okruženju; internet nudi mnogo takvih sadržaja u obliku novinskih članaka, postova, e-knjiga, ocjenskih radova te stručnih i znanstvenih članaka. Upravo potonja vrsta radova bila je u središtu ove aktivnosti. Kako bi aktivnost imala i znanstveni aspekt, Nacionalna i sveučilišna knjižnica pozvala je na suradnju i dr. sc. Ivu Žurić Jakovinu, profesoricu s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koja se bavi tematikom samopomoći sa znanstvenog gledišta. Također, Nacionalna i sveučilišna knjižnica povezala se i sa studentima bibliotekarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa je tako aktivnost provedena u sklopu kolegija Digitalna knjižnica 2, dr. sc. Tomislava Ivanjka.
Sudionici aktivnosti već su otprije bili upoznati s konceptom građanske znanosti, a neki od njih već su sudjelovali u takvim aktivnostima. Na početku događanja dr. sc. Iva Žurić Jakovina održala je kraće mrežno predavanje Tekst i (kon)tekst samopomoći kako bi prisutnima približila pojam samopomoći, objasnila povijesni razvoj samopomoći te naglasila važnost literature te tematike. S obzirom na to da je većina ljudi upoznata s knjigama o samopomoći, naglasak aktivnosti građanske znanosti bio je na stručnim i znanstvenim člancima o samopomoći. Zato je istraživačko pitanje ove aktivnosti glasilo: koliko su tematike samopomoći i dobrobiti prisutne u akademskom mrežnom okruženju? Zadatak prisutnih bio je prikupljanje podataka s Hrčka – portala znanstvenih i stručnih časopisa.
Studenti su bili podijeljeni u dvije skupine (jedna je skupina bila kontrolna), a svaka je skupina dobila deset ključnih riječi: subjektivna dobrobit, subjective well-being, dobrobit mladih, adolescents well-being, mentalno zdravlje mladih, adolescent mental health, samopomoć, self-help, biblioterapija i bibliotherapy. Kao što je vidljivo, istraženi su i članci o mentalnom zdravlju mladih, a obuhvaćeni su i članci na engleskom jeziku. Prvi korak koji su studenti radili bila je selekcija ispravnih članaka s obzirom na to da se, primjerice, samopomoć spominje u više znanstvenih područja. Polaznicima aktivnosti naglašeno je da se istražuje aspekt psihologije, tj. samopomoć u smislu mentalnog zdravlja. Drugi korak bilo je upisivanje podataka potrebnih za istraživanje u Excel tablicu; studenti su iz zapisa odabranih članaka u tablice unosili sljedeće podatke: Hrčak ID, naziv članka, URL članka, naziv časopisa (broj i svezak), godina objave, vrsta rada, jezik, broj autora, imena i prezimena svih autora, količina ključnih riječi, ključne riječi, broj posjeta i broj preuzimanja. Svi studenti, njih 23, vrijedno je odabiralo članke i prikupljalo podatke, a prema potrebi u pomoć su im priskakale članice projektnog tima Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Prikupljene podatke studenti su dostavili online. U tijeku je pisanje istraživanja u suradnji s dr. sc. Ivom Žurić Jakovinom na temelju podataka prikupljenih ovom aktivnošću građanske znanosti, kako bi sama aktivnost imala i znanstveni doprinos.
Ova je aktivnost jedan od početaka provođenja aktivnosti građanske znanosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice i razvijanja poslovanja Knjižnice u tom smjeru. Ovo događanje uklopljeno je u Mjesec hrvatske knjige, ali i u obilježavanje Europske godine mladih kojom se ukazuje na ulogu mladih u izgradnju uključivije i digitalnije budućnosti. Također, aktivnošću je obuhvaćen i cilj 3 UN Agende 2030 za održivi razvoj – zdravlje i blagostanje. Svrha aktivnosti bila je ukazivanje na široke mogućnosti provođenja građanske znanosti u knjižnicama, osvješćivanje mladih o tematici samopomoći, istraživanje o zastupljenosti te tematike u znanstvenim i stručnim člancima u otvorenom pristupu te uključivanje studenata u provođenje znanstvenih istraživanja. ZKD