Marulovi snovi i ljekoviti recepti svete Hildegarde
u Knjižnici Medveščak
Luka Kvesić
luka.kvesic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Medveščak
Hrvatski sabor 2021. godinu proglasio je godinom Marka Marulića s ciljem obilježavanja 500. obljetnice tiskanja Judite, djela koje smješta hrvatsku kulturu u europski kulturni krug. Kako je tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige „Hrvatski autori u Godini čitanja“, nismo mogli poželjeti boljega gosta od dr. sc. Dine Milinovića, povjesničara umjetnosti i pisca koji je 4. studenoga 2021. na Odjelu za odrasle Knjižnice Medveščak predstavio svoj povijesni roman Marulov san u kojemu je glavni lik upravo „otac hrvatske književnosti“. Broj gostiju zbog epidemiološke situacije bio je ograničen te smo odlučili predstavljanje knjige Marulov san održati dijelom pred publikom, a dijelom na Zoom platformi za mrežne videokonferencije.
U hrvatskoj književnosti rijetke su knjige koje su s jedne strane poučne, a s druge strane imaju zanimljivu fabulu u stilu Dana Browna ili Umberta Eca. U romanu Marulov san možemo pronaći elemente povijesnog, kriminalističkog i biografskog romana. Na kraju knjige nalaze se fusnote i popis literature za one koji žele znati više o Marku Maruliću, što romanu daje edukativnu notu. Autor knjige, dr. sc. Dino Milinović, objasnio nam je razloge koji su ga potaknuli na pisanje romana Marulov san. Osim podizanja svijesti u hrvatskoj javnosti da je 2021. godina Marka Marulića, poticaj za pisanje romana bio je i doprinos popularizaciji „oca hrvatske književnosti“ na kojoj se danas ne radi dovoljno.
Same okolnosti pisanja Judite, ali i Split onoga vremena, kulturni su i povijesni fenomen. U ratno doba, dok su Osmanlije bile nadomak Splitu, grad od nekoliko tisuća stanovnika živi punim intenzitetom. U gradu prevladava snažna humanistička kultura, koja počiva na skladu kršćanstva i poganske antike koji je itekako bio prisutan i kod Marka Marulića. Naš gost pojasnio je pozadinu zloglasnih „Pilatovih akata“ i otkrio razlog zbog kojega baš librarius, tj. knjižničar uznemirava Marka Marulića u njegovim snovima. ZKD
To su ujedno i dvije glavne sastavnice romana te razlozi za dugih 20 godina od pisanja do objavljivanja Judite, kako ih je autor u romanu zamislio. Uz razgovor o romanu, autor je prenio nekoliko svojih razmišljanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, naglasivši da moramo raditi na kulturi sjećanja, u čemu veliku važnost ima upravo lektira kao jedan od načina očuvanja kulturnoga pamćenja. Popularizacija Marka Marulića te drugih starih hrvatskih pisaca, očuvanje kulturne baštine i sjećanja, humanistička kultura bez koje ne bi bilo današnje civilizacije, a koju su Marko Marulić i Split u ono vrijeme živjeli punim intenzitetom, samo su mali dio onoga što se moglo čuti na predstavljanju knjige iznimnoga predavača, dr. sc. Dine Milinovića. Cijelu snimku predstavljanja knjige Marulov san moguće je pogledati na službenom YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba. Za tehnički dio, kao i uređenje snimke u programu Shotcut, pobrinula se voditeljica Knjižnice Medveščak, Jagoda Ille.
Iako je manifestacija Noć knjige već daleko iza nas, osvrnut ćemo se na snimku predstavljanja knjige Sveta Hildegarda i hrana kao lijek: namirnice i recepti, koja je na službenom YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba vrlo zamijećena te u trenutku pisanja ovoga teksta ima više od 500 pregleda. Tema ovogodišnje Noći knjige bila je „Ljekovita moć knjige“. Cilj ovogodišnje manifestacije, koja je ujedno bila jubilarna – deseta, poticaj je na razmišljanje o ljekovitim svojstvima i potencijalima knjige, što je bio izvrstan povod za predstavljanje knjige Wigharda Strehlowa, koju je prevela prof. Višnja Bartolović, prevoditeljica s engleskoga i njemačkoga jezika, teologinja i velika poznavateljica života i rada sv. Hildegarde.
Razgovor s prevoditeljicom knjige, Višnjom Bartolović, vodio se pomoću Zoom platforme, nakon čega smo snimku, uz dodatak ilustracija iz javne domene, uredili u programu Shotcut.
Knjiga je sažetak preporuka o prehrani Hildegarde iz Bingena, mističarke, crkvene naučiteljice, redovnice, znanstvenice i glazbenice koja je živjela u 12. stoljeću te sadrži više od 300 recepata. Osim što je govorila o samoj sv. Hildegardi kao fascinantnoj povijesnoj ličnosti koja je na temelju vizionarske spoznaje opisala ljekovita svojstva namirnica, prevoditeljica Višnja Bartolović ukratko je iznijela kratak pregled savjeta za zdravlje, izbor namirnica i recepata koje je u knjizi sustavno prikazao autor, dr. Wighard Strehlow. Također je bilo riječi o namirnicama iz knjige koje je naša gošća izabrala kao posebno ljekovite, o namirnicama koje je sv. Hildegarda smatrala kuhinjskim otrovima, kao i aktualnosti recepata koji su i danas vrlo popularni. Prof. Višnja Bartolović opisala je okolnosti svojega susreta s ovom knjigom, kao i razloge koji su je potaknuli na proučavanje Hildegardine prehrane.
Na kraju razgovora s prof. Višnjom Bartolović izdvajamo poruku koju je prenijela slušateljima, a odnosi se na važnost duhovnoga zdravlja, koje je jednako važno kao i fizičko zdravlje, što je sv. Hildegarda prepoznala prije 800 godina. Naša je gošća kao preporuku za čitanje u ovoj Godini čitanja navela životopise svetaca koji su se u najtežim trenucima pokazali kao pravi ljudi. ZKD