Tjedan Helen Keller u Gradskoj knjižnici

Maela Rakočević Uvodić

maela.rakocevic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba, Medioteka Gradske knjižnice

Međunarodni tjedan Helen Keller, tjedan svjesnosti o gluhosljepoći, obilježava se posljednji tjedan mjeseca lipnja u čast gluhoslijepe književnice i aktivistice Helen Keller (27. lipnja 1880. – 1. lipnja 1968.). Tjedan Helen Keller ustanovljen je 1984. godine s ciljem podizanja svijesti šire zajednice o gluhoslijepim osobama i problemima s kojima se susreću, ali i prenošenja pozitivne poruke o tome da gluhosljepoća ne znači nužno život u mraku i tišini.

Helen Keller, gluhoslijepa američka književnica i aktivistica, krajem 19. i početkom 20. stoljeća impresionirala je javnost te postala uzorom i simbolom upornosti u svladavanju ograničenja s kojima se susreću osobe s invaliditetom, pružajući potporu i ohrabrujući sve one koji su dijelili sličnu sudbinu.

Helen Keller rodila se kao zdravo dijete bez teškoća, no s nepune dvije godine oboljela je od meningitisa koji je kao posljedicu ostavio gubitak sluha i vida te stoga i govora, koji se uči slušanjem. Do sedme godine života odrastala je bez mogućnosti komunikacije, ali i odgoja, dok se nije susrela s Anne Sullivan, slabovidnom učiteljicom iz Instituta Perkins, bostonske škole za slijepe, koja joj je poslije postala doživotna pratiteljica. Za samo nekoliko mjeseci uspješno su komunicirale pomoću jednoručne abecede. Ograničenje mogućnosti izražavanja misli i osjećaja koje je donosilo korištenje jednoručne abecede potaknulo je Helen Keller na govornu rehabilitaciju te je svoj govor usavršavala do kraja života. U dobi od 14 godina Helen Keller i Anne Sullivan preselile su se u New York, gdje je Helen Keller krenula u Wright-Humason, specijalnu školu za gluhu djecu u New Yorku. Po završetku škole upisala je koledž Radcliffe na Cambridgeu, gdje je studirala strane jezike i povijest, specijalizirajući se za englesku književnost. Helen Keller diplomirala je s najvišim ocjenama i postala prva gluha osoba koja je uspjela dobiti diplomu te je potom na koledžu Radcliffe obranila i doktorat iz filozofije. Tijekom života napisala je sedam knjiga i naučila nekoliko stranih jezika. Pred kraj života izjavila je: „Slijepa sam, ali vidim; gluha sam, ali čujem.“

Međunarodni tjedan Helen Keller diljem svijeta obilježava se različitim aktivnostima kako bi se skrenula pozornost na gluhoslijepe osobe i njihova prava, kao i na izazove s kojima se zbog jedinstvenog tjelesnog oštećenja svakodnevno susreću. Ove se godine Tjedan Helen Keller u Hrvatskoj obilježavao od 27. lipnja do 3. srpnja u organizaciji Saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Jedna od aktivnosti na sam rođendan Helen Keller, 27. lipnja 2022., održana je u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba, gdje je svim zainteresiranima pružena prilika da umjesto knjige upoznaju i „posude“ gluhoslijepu osobu i saznaju sve o životu s gluhosljepoćom, i to izravno od gluhoslijepih (knjiga) i poslušaju njihove zanimljive životne priče. To je organizirano po uzoru na knjižnice u svijetu u kojima se, umjesto knjige, na neko ograničeno vrijeme može „posuditi“ osoba, uz jedinu razliku što „ljudi kao knjige“ mogu odgovarati na pitanja čitatelja, ali ih i sami postavljati. Koncept posuđivanja „osobe“ umjesto knjige pokrenut je u Danskoj s ciljem uklanjanja

predrasuda pružajući priliku ljudima da razgovaraju s osobama s kojima inače ne bi imali priliku razgovarati te da, nakon što poslušaju njihove životne priče, shvate da „knjige ne treba suditi prema koricama“.

Gradska knjižnica ove je godine organizacijom toga događanja nastavila suradnju sa Savezom gluhoslijepih osoba Dodir i kao sigurno mjesto za dijalog u ovom slučaju o temi gluhosljepoće između „živih gluhoslijepih knjiga“ i njihovih čitatelja pomogla u razbijanju predrasuda i društvene isključenosti gluhoslijepih osoba u društvu, jedne od socijalno najosjetljivijih skupina osoba s invaliditetom. Događanje se održalo u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata, koji se u Knjižnicama grada Zagreba provodi od 2007. godine s ciljem poticanja čitanja i cjeloživotnog učenja i društvene integracije djece s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih s invaliditetom, za koje se osmišljavaju i provode raznovrsni programi u suradnji s ustanovama i udrugama.

Na samom događanju okupljenima su pozdravni govor održale voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić te Nives Zemba, glasnogovornica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Uvodnu riječ o događanju i projektu Knjižnica širom otvorenih vrata održala je knjižničarka Medioteke Gradske knjižnice Maela Rakočević Uvodić, prevoditeljica hrvatskog znakovnog jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe, koja je ujedno i moderirala događanje. Cijeli program bio je prevođen na hrvatski znakovni jezik.

Posjetiteljima su se predstavile tri gluhoslijepe osobe: Kristijan Bezuh, Chris Dougal te Sanja Tarczay, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir i prva gluhoslijepa osoba doktorica znanosti u Republici Hrvatskoj. Sve tri gluhoslijepe osobe imaju različite kombinacije intenziteta oštećenja sluha i vida te stoga komuniciraju različitim prilagodbama hrvatskog znakovnog jezika. Gluhoslijepe osobe na događanje stigle su u pratnji triju prevoditelja koji su tijekom događanja bili uz njih i prevodili im pitanja posjetitelja i moderatorice. Nakon početnog oklijevanja posjetitelji su postavljali

mnogobrojna pitanja: kako izgleda njihov svakodnevni život, s kojim se problemima susreću, što ih najviše veseli, što ih rastužuje, kako se snalaze u prostoru i životu općenito, kojim se hobijima bave, kako im se dnevna rutina mijenja s obzirom na progresivni gubitak vida odnosno sluha i još mnogo toga. Zahvaljujući odgovorima, posjetitelji su doznali koliko je prevoditelj nužan gluhoslijepim osobama jer o podršci prevoditelja ovisi njihov svakodnevni život i izlazak iz kuće, koji mora biti pomno planiran unaprijed, te u kojoj se mjeri oslanjaju na asistivne tehnologije.

Posjetitelji su bili vidno uzbuđeni što su imali priliku osobno upoznati gluhoslijepe osobe te su po završetku službenog dijela programa imali priliku individualno prići gluhoslijepim osobama i postavljati im dodatna pitanja u neformalnom okruženju. Gluhoslijepe osobe bile su sretne što imaju priliku upoznati nove osobe i govoriti o svojem životu.

Bilo je to lijepo, poučno i zanimljivo iskustvo za sve okupljene! ZKD