Esperanto en la biblioteko
Lucija Hodžajev
Mila Perasović
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Tina Ujevića
Udruga predavača esperanta i Knjižnica Tina Ujevića udružile su snage u godini na izmaku u promociji međunarodnog planskog ili umjetnog jezika esperanta organiziranjem izložbe Esperanto, jezik za 21. stoljeće u svibnju, te tribinom Ivana Brlić Mažuranić putuje svijetom s esperantom u listopadu za trajanja Mjeseca hrvatske knjige.
Esperanto je međunarodni jezik nastao u drugoj polovici 19. stoljeća prema zamisli poljskog liječnika oftalmologa Lazara Ludwiga Zamenhofa, koji je prvi udžbenik objavio 1887. godine pod pseudonimom Doktoro Esperanto (liječnik koji se nada), što je kasnije postalo i ime samog jezika. Zamišljen je kao “drugi jezik za sve narode”, što znači da bi svakom čovjeku i dalje na prvom mjestu bio njegov materinji jezik, dok bi esperanto služio za komunikaciju sa strancima. Vrlo je lagan za učenje. Zbog jednostavne, kratke i pravilne gramatike bez iznimki od pravila, što je česta odlika prirodnih jezika, internacionalnog rječnika i sistemske tvorbe riječi, koja omogućuje lako stvaranje novih riječi iz već postojećih, esperanto je jedan od najjednostavnijih jezika za učenje. Lakše će ga usvojiti Europljani, jer riječi ovog jezika dolaze od korijena riječi zajedničkih europskim jezicima, posebice onima iz romanske skupine jezika. Zelena boja na zastavi esperanta simbolizira nadu (riječ esperanto je povezana s pojmom nade), a zvijezda s pet krakova simbolizira pet kontinenata.
Govorna zajednica esperantista postoji više od stotinu godina, a čine je brojni govornici i simpatizeri okupljeni u tisuće klubova, grupa, udruženja, strukovnih i nacionalnih saveza na svim kontinentima. Organizirani početci hrvatskog esperantskog pokreta sežu u 1908. godinu, odnosno početak 1909., kada je u Zagrebu osnovano Društvo hrvatskih esperantista, što su ga predvodili leksikograf, publicist, antologičar i prevoditelj Mavro Špicer, te nastavnica Danica Bedeković pl. Pobjenički. Napisali su prve hrvatske priručnike esperanta i vodili časopis Kroata Esperantisto, a prvi je broj 1909. godine na naslovnici donio esperantski prijevod Preradovićeve pjesme Moja lađa. Danas u Hrvatskoj postoji Hrvatski savez za esperanto (HSE), nevladina udruga koja okuplja esperantiste, esperantske udruge i prijatelje esperanta. Članice Hrvatskog saveza za esperanto, različite su udruge, društva i organizacije u više hrvatskih gradova. Jedanaesti po redu Kongres hrvatskih esperantista održao se od 30. lipnja do 2. srpnja 2023. u Đurđevcu. U ovom gradu od 2010. djeluje Dokumentacijski esperantski centar (DEC), nacionalni esperantski arhiv hrvatskih esperantista i jedna od najvećih esperantskih zbirki na području jugoistočne Europe. Tradicija esperanta u Hrvatskoj zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro, te je klasificirano pod usmenu predaju, izričaje i govore i upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odlukom Ministarstva kulture iz 2019. godine.
Prinos esperantista njegovanju hrvatske kulturne baštine, te njezinu predstavljanju svijetu doista je impozantan. Proces je bio i obrnut, pa su esperantom, kao jezikom mostom, u Hrvatsku dolazile spoznaje o svjetskim narodima i kulturama. Hrvatski su esperantisti, od početaka bavljenja jezikom dosad, objavili šestotinjak knjiga i tridesetak periodika na esperantu. Prvi roman preveden na esperanto iz hrvatske književnosti je Zlatarovo zlato (La trezoro de l’orajisto) Augusta Šenoe, a preveo ga je Fran Kolar-Krom 1911. godine. Jedan od najuspješnijih fenomena prijevod je Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića (Mirindaj aventuroj de metilernanto Hlapić) Ivane Brlić Mažuranić na azijske jezike preko njegovog esperantskog prijevoda Maje Tišljar. Najnovi primjer promicanja hrvatske književnosti putem esperanta jest esperantski prijevod nagrađivanog romana Črna mati zemla (Nigra patrina tero) Kristiana Novaka u prijevodu Josipa Pleadina.
Izložbu Esperanto, jezik za 21. stoljeća, koja se u Knjižnici Tina Ujevića mogla razgledati od 11. do 26. travnja 2023. organizirana je u suradnji s Udrugom predavača esperanta, članicom Hrvatskog saveza za esperanto. Predsjednica Udruge Marija Jerković izložila je postere na kojima se redom moglo informirati o povijesti esperanta, njegovom nastanku i ideji, što se esperantom može, tko su poznati svjetski i hrvatski esperantisti, koji su se poznati ljudi njime služili, te nešto više o kulturi i književnosti ovog međunarodnog jezika. Izložbu je obogatilo dvadesetak izloženih publikacija. Radi se mahom o prijevodima hrvatske književnosti na esperantu. Izdvojili bismo La ponto super Drino (Na Drini ćuprija) Ive Andrića, Rande de l’ prudento (Na rubu pameti) Miroslava Krleže, La Kamaradaro de Petro Nodeto (Družba Pere Kvržice) i La trajno en la nego (Vlak u snijegu) Mate Lovraka, Fruaj tagoj (Rani dani) Gorana Tribusona, te već spomenuta Nigra patrina tero (Črna mati zemla) Kristiana Novaka. Gospođa Marija Jerković u knjižničnim je prostorima gostovala u prilogu Hrvatske radio televizije o izložbi Esperanto, jezik za 21. stoljeće. Prilog je emitiran u Dobro jutro, Hrvatska i može se pregledati na poveznici: https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/prica-o-esperantu-jeziku-koji-povezuje-10764826.
Predavanje Ivana Brlić Mažuranić putuje svijetom s esperantom i predstavljanje knjige Pratempaj rakontoj (Priče iz davnine) Ivane Brlić Mažuranić održala je 19. listopada 2023. predsjednica Udruge predavača esperanta Marija Jerković, a učiteljica razredne nastave Nataša Dorosulić pripremila je s učenicima, iz Osnovne škole Galdovo iz Siska, Janom Radićem i Ivanom Pribanić kratak skeč na esperantu s ulomcima iz Priča iz davnine. Predavanje su slušali i sudjelovali u poučnoj radionici učenici 4. c razreda Osnovne škole kralja Tomislava iz Zagreba. Za kraj predavanja i radionice održan je i kratak kviz s prigodnim poklonima. Za prijevod knjige Ivane Brlić Mažuranić na esperanto zaslužni su Zdravko Seleš, Josip Pleadin, te Milica i Ante Gropuzzo. Nakladnik je Dokumentacijski esperantski centar iz Đurđevca, a sunakladnik Esperanto društvo Rijeka. Ilustracije u knjizi naslikali su učenici Osnovne škole Đurđevac. ZKD
