Radnička u svom Domu : pogled u prošlost
Embedded Files
Ovog je siječnja u Knjižnici Božidara Adžije postavljena izložba Radnička u svom Domu čija je tema sama zgrada Radničkog doma. Na izloženim fotografijama mogla se vidjeti gradnja zgrade Radničke komore i promjene koje je doživjela Knjižnica, od svog osnutka pa do zadnjeg preuređenja prije dvadeset godina.
Radničku biblioteku, koja danas nosi naziv Knjižnica Božidara Adžije, osnovala je Radnička komora 1926., a otvorena je za javnost 8. siječnja 1927. Nastala u složenim društveno-političkim prilikama, nije bila samostalna, već dio Kulturno-prosvjetnog odjeljenja Radničke komore. Prvi pročelnik tog Odjeljenja, pa samim time i upravitelj Radničke biblioteke, bio je dr. Božidar Adžija.
Radnička biblioteka u početku je bila smještena na Trgu dr. Ante Starčevića, danas Svačićevu trgu 17. Izgradnjom nove zgrade Radničke komore knjižnica se 1938. seli u novi, namjenski projektiran i izgrađen prostor.
Zgradu Radničke komore u Zagrebu projektirali su Vladimir Šterk i Grupa KKK, koju čine Georg Kiverov, Jovan Korka i Đorđe Krekić. Zgrada je visine sedam etaža, s uvučenim zadnjim katom. Karakteristična je zaobljenog oblika i gleda na dvije strane, Ulicu Ljudevita Posavskoga i Šubićevu ulicu. Pripada razdoblju tzv. novoga građenja. U unutrašnjem dvorišnom dijelu nalazila se kinodvorana koja se prije Drugog svjetskog rata koristila kao gradska dvorana za ples i priredbe. Danas je na tom mjestu klub Tvornica kulture. Zgrada je danas u vlasništvu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Zanimljivo je da su autori građevine projektirali i interijer, čak i pojedine komade namještaja.
Puni naziv zgrade, Radnički dom Vilima Bukšega, nakon Drugog svjetskog rata mijenja se u Radnički dom „Đuro Salaj“ i taj naziv ostaje do danas. I naziv trga na kojem se zgrada nalazi, jednako kao i Knjižnica i sama zgrada, mijenjao je svoje ime. U vrijeme građenja zgrade zvao se Krešimirov trg. Nakon Drugog svjetskog rata preimenovan je u Trg generalisima Staljina, nakon čega postaje Lenjinov trg, a 1990. vraća mu se stari naziv – Trg kralja Petra Krešimira IV.
Radnička biblioteka u zgradi je od samih početaka 1938. godine i dosad je doživjela tri preuređenja. Prvo preuređenje bilo je od 1963. do 1965. godine. Drugo je bilo ratne 1991., kada su sindikati iz sigurnosnih razloga tražili da se za ulaz u Knjižnicu koristi ulaz iz Šubićeve ulice, inače sporedni ulaz u prostorije Knjižnice. U zadnjem preuređenju između 2002. i 2003. godine Knjižnica je u cijelosti preuređena. Osim dobrih strana koje su se dobile, preuređenjem je nažalost uklonjen izvorni polukružni drveni pult koji je pratio krivulju pročelja objekta, uklonjeni su izvorni drveni i kameni podovi te dvokrilna staklena vrata koja su stajala u studijskoj čitaonici.
Knjižnica se još uvijek koristi jednim dijelom izvornog drvenog namještaja iz doba gradnje zgrade, izvornim policama za knjige i ljestvama u zatvorenom spremištu. Taj inventar ima vrijednost sam za sebe, neovisno o samom značaju Knjižnice, vrijednosti fonda i vrijednosti koju ima kao dio zgrade Radničkog doma. ZKD
Literatura
Enciklopedija Jugoslavije. Sv. 1, str. 534.
Kahle, Darko. Djelovanje arhitekata Georga Kiverova, Jovana Korke i Đorđa Krekića u Zagrebu : 1926.-1940. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/283522 (pristupano 12. 1. 2023.)
Kahle, Darko. Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/48580 (pristupano 12. 1. 2023.)
Matan, Cela. Arhitektura, konstrukcija i konzervacija : reprezentativna palača tridesetih godina u Zagrebu. Dostupno na: https://core.ac.uk/download/pdf/197527889.pdf (pristupano 12. 1. 2023.)
Mudri-Škunca, Vera. Radnička biblioteka u Zagrebu između dva rata : prilog povijesti Kulturno-prosvjetnog odjeljenja Radničke komore // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. God. 12, 1-2(1966), str. 2-5.
Google Sites
Report abuse